HRa očekuje

"Suočavanje sa ratnim zločinima da bude jedan od kriterijuma za izbor VDT"

Iz HRA podsjećaju da se sjutra navršavaju 22 godine od kako je crnogorska policija nezakonito uhapsila najmanje 66 civila
4 komentar(a)
Ažurirano: 18.02.2019. 16:33h

U Akciji za ljudska prava (HRA) očekuju da pitanje spremnosti za konačno zakonito krivično-pravno suočavanje deportacijom i drugim ratnim zločinima bude jedan od osnovnih kriterijuma za izbor novog Vrhovnog državnog tužioca.

Iz HRA podsjećaju da se sjutra navršavaju 22 godine od kako je crnogorska policija nezakonito uhapsila najmanje 66 civila koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika.

Jedna grupa izbjeglica je direktno iz Herceg-Novog izručena u koncentracioni logor u Foči.

"Očekujemo da pitanje spremnosti za konačno zakonito krivično-pravno suočavanje sa ovim i drugim ratnim zločinima bude jedan od osnovnih kriterijuma za izbor novog VDT. U protivnom Crna Gora će ostati suprotstavljena i žrtvama ratnih zločina i vladavini prava, kao i posljednjih 22 godine", kaže se u saopštenju HRA dostavljenom agenciji MINA.

Iz HRA navode da iako je ratni zločin deportacije potvrđen zvaničnim dokumentima i iako je neposredno doveo do pogibije skoro svih isporučenih izbjeglica, državno tužilastvo Crne Gore okrivilo je ograničeni krug osoba, samo za, "nezakonito preseljenje" ili deportaciju.

U HRA ukazuju da su svi koje je državno tuzilaštvo do danas okrivilo za taj zločin pravosnažno oslobođeni.

HRA je vršiocu dužnosti VDT-a Veselinu Vučkoviću podnijela inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Apelacionog suda, o kojoj se ni on nije izjasnio više od pola godine.

"Analiza ovog slučaja koju je HRA objavila pokazala je da je tome doprinjelo nestručno optuženje koje onda sud nije popravio u mjeri u kojoj je to mogao, već se pridružio i pogrešnim tumačenjem međunarodnog humanitarnog prava", navodi se u saopštenju.

Podsjeća se da je HRA u avgustu prošle godine pomogla majkama žrtava da podnesu ustavnu žalbu zbog nedjelotvornog procesuiranja ovog zločina, o kojoj do danas Ustavni sud nije odlučio.

HRA je vršiocu dužnosti VDT-a Veselinu Vučkoviću podnijela inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Apelacionog suda, o kojoj se ni on nije izjasnio više od pola godine.

"Uprkos najavama iz kabineta nekadasnjeg ministra unutrasnjih poslova Brajovića i kulture Mićunovića, ni oni nijesu učinili ništa da se obezbijedi spomen obilježje nespornim žrtvama ovog zločina", kazali su iz HRA.

Podsjeća se i da je poslije četvorogodisnjeg suđenja, Vlada Crne Gore 2008. godine isplatila naknadu štete preživjelima i porodicama stradalih.

"Iako je po visini odštete ovaj čin nezapamćen u regionu, posmatran u kontekstu krivičnog postupka, koji je pokazao da za taj zlocin u Crnoj Gori niko pojedinacno nije odgovoran, stiče se utisak da se obeštecenjem nastojala otkupiti odgovornost, na šta nijesu pristale niti su mogle da pristanu porodice žrtava, niti je to moguće prema međunarodnom pravu", smatraju u HRA.

Navodi se i da su inicijative nevladinih organizacija HRA, CGO i Anima da se proglasi dan sjećanja na zločin i žrtve deportacija i da se žrtvama podigne poseban spomenik, ostale bez odjeka kod predsjednika Skupštine, Ranka Krivokapića i predsjednika opštine Herceg-Novi Dejana Mandića, koji nikad nijesu omogućili da o njima raspravljaju nacionalna, odnosno lokalna Skupština.

"Uprkos najavama iz kabineta nekadasnjeg ministra unutrasnjih poslova Brajovića i kulture Mićunovića, ni oni nijesu učinili ništa da se obezbijedi spomen obilježje nespornim žrtvama ovog zločina", kazali su iz HRA.