Lagana vožnja kroz Bar, grad zatrpan smećem

Turisti, naročito sa njemačkog govornog područja, u kontaktu sa novinarima, ali i na društvenim mrežama ne skrivaju zgražavanje zbog brda građevinskog materijala, polomljenih sanitarija i razvaljenog namještaja deponovanog i na Topolici i Velikom pijesku, na putu od Virpazara ka Ostrosu, u Starom Baru, Svetom Ivanu...
487 pregleda 16 komentar(a)
Bar, smeće, Foto: Radomir Petrić
Bar, smeće, Foto: Radomir Petrić
Ažurirano: 26.08.2018. 06:42h

Dva goruća barska problema svake turističke sezone, ovog ljeta ogoljena su do kosti - opština je zatrpana otpadom na skoro svakom svom dijelu, a nesnosne saobraćajne gužve u špicu onemogućavaju vozačima da dionicu Bar—Sutomore od nekih sedam kilometara, pređu za manje od sat vremena.

Prema nepodijeljenim ocjenama, smeće na svim stranama je najozbiljniji vidljivi problem sezone, ne samo komunalni,već i ekološki i sanitarni, ali i turistički, odnosno ekonomski.

Turisti, naročito sa njemačkog govornog područja, u kontaktu sa novinarima, ali i na društvenim mrežama ne skrivaju zgražavanje zbog brda građevinskog materijala, polomljenih sanitarija i razvaljenog namještaja deponovanog i na Topolici i Velikom pijesku, na putu od Virpazara ka Ostrosu, u Starom Baru, Svetom Ivanu...

Prizor za sebe su kese sa kućnim otpadom koje i mještani i turisti širom Šušanja odlažu pored puta i na ograde nakon dogovorenog termina, dakle, poslije prolaska kamiona komunalnog preduzeća.

Mini deponije su redovna pojava u Bjelišima, kod pružnog prelaza Ilino, ali i iza Robne kuće, pa čak u posljednjih petnaestak dana i kod Lučke kapetanije.

Asfalt naTopolici oko svakog mjesta za kontejnere crn je od iscurka iz kontejnera koji je na visokim temperaturama zakorio, uz nesnosan “miris”.

Radnici Komunalne djelatnosti tvrde da rade sve što je u njihovoj moći — u dvije smjene ne gase kamione i svakodnevno voze stotinu tona otpada.

Prijepodne izlazi šest, a popodne tri “bubnjare”, tri podizača velikih kontejnera od sedam kubika i kamioni za kabasti otpad, i prazne kontejnere od zraka do mraka. Vozačima “bubnjara” u jeku gužve od Čanja do deponije Možure treba i po dva sata vožnje. Pri tome, kažu da su u zaostatku dvije plate, a u sezoni nemaju ni stimulans.

Nepobitna je činjenica da je u prethodnih 12 godina građevinske ekspanzije od Kufina do Vidikovca broj stambenih objekata najmanje udvostručen, a da za to vrijeme kapaciteti komunalaca ne da nisu povećani, nego su čak i smanjeni, jer opštinska administracija u tri prethodna mandata nije poklanjala mnogo pažnje nabavci opreme komunalaca, a aktuelni kapaciteti su skoro izamortizovani ili, nažalost, čak uništavani: zapaljeni su brojni kontejneri, a nisu nabavljani novi.

Prema jednoj procjeni, komunalnom preduzeću nedostaje 200 kontejnera, barem 30 podzemnih kontejnera za Veliki pijesak, Utjehu, Šušanj, Sutomore i Čanj, pet kamiona i najmanje jedan specijalizovani kamion za pražnjenje podzemnih kontejnera.

Ni u preduzeću, ni u Opštini, ni približno nisu iskorišćene mogućnosti prevazilaženja ovih problema korišćenjem novca iz fondova EU, sem IPA projekta BWS kroz koji je 2012.

Bar dobio novo vozilo za odvoz smeća, kontejnere za selektivno odlaganje otpada i pet podzemnih kontejnera, ukupno oko 250.000 eura za poboljšanje sistema prikupljanja i odvoza otpada. Nesporna je i disproporcija radnika u operativi i u kancelarijama, na što je u lokalnom parlamentu prigovarano na sav glas, ne samo iz opozicionih klupa, već i iz fotelje predsjednika SO.

“Da li se veliki sezonski problem sa otpadom u Sutomoru i na Velikom pijesku može riješiti podzemnim kontejnerima? Evidentan je problem nedostatka fizičke radne snage u komunalnom preduzeću, vršilac dužnosti direktora ima savjetnika, dva pomoćnika i zamjenika. Ako Opština izdvaja 1,2 miliona eura za ovo preduzeće godišnje, želim da znam gdje završavaju na kraju. Koliko ima administracije u Komunalnom i da li oni u jednom momentu mogu biti operativci? Znam da ono nije privatno već državno preduzeće, ali u mojoj firmi se svi po potrebi posla dopunjavamo”, rekao je tadašnji predsjednik SO Radomir Novaković Cakan, koji je u lokalnoj vlasti i u ovom mandatu

Vršilac dužnosti direktora Komunalnog Nevenka Orlandićreplicirala je da preduzeće ima veliki problem sa lokacijama kontejnera i sa brojem kontejnera za otpad, da problem odlaganja kabastog otpada neće biti brzo riješen i da je neophodna nabavka vozila za podzemne kontejnere.

“Na sve moguće načine se dovijamo da bismo Bar i dalje držali čistim, a ne možemo to sami ni mi ni bilo ko drugi umjesto nas ako svaki građanin ne pomogne. Trenutno je najugroženija lokacija na Velikom pijesku kod ‘Limenke’, tu dnevno vozimo po pet tura i tamo su tri velika kontejnera od sedam kubika i kontejneri za ‘bubnjaru’, ali narod tamo svakodnevno kamionima baca otpad pored čak četiri prazna kontejnera”, rekao je “Vijestima” Predrag Ristović, rukovodilac Komunalnog sektora u Komunalnom.

Ništa manji problem ne predstavlja ni činjenica da sanitarna deponija Možura, sem kućnog ne može primiti više nijednu drugu vrstu otpada.

Bar danas nema mjesto na kojem se adekvatno može odlagati ni kabasti, ni medicinski otpad, ni lešine životinja, a ni građevinski šut i automobilske gume...

Drugi ogroman vidljivi sezonski problem su saobraćajne gužve. Bar je ključni tranzitni centar, jer se u njega “ulivaju” krak od Podgorice kroz tunel Sozina i transferi u oba smjera od graničnih prelaza Debeli brijeg i Sukobin, što je sve donedavno pravilo haos pogotovo u Sutomoru.

Od 11. jula Sutomore ima dugo očekivanu pasarelu koja je od postavljanja ograde prošle nedjelje u punoj funkciji, jer je drastično smanjen broj onih koji pretrčavaju magistralu kod autobuske stanice na prebrisanim pješačkim prelazima, no, “čep” je zato stvoren na drugom kraju — u Šušanju.

Od “donjeg” kružnog toka na Željeznici do zelenog pojasa, na dionici od nepuna dva kilometra, nalazi se 11 pješačkih prelaza, od kojh su kod mosta dva prelaza na svega deset metara razdaljine. Pri tome, bulevar od Ilina ka Žukotrlici prestaje na kružnom toku kod bivše “Mimoze” i prelazi u jednu traku, što je paradoks, jer kružni tok treba da ubrza, a ne da uspori saobraćaj.

Bez obzira što je od Kruta ka Ulcinju pušten saobraćaj, veliki broj vozača u tranzitu od Sukobina i dalje preferiše vožnju ka Baru kroz Mrkovsko polje, gdje je stari lokalni put odavno preuzak za toliko veliki broj automobila i autobusa.

Put za Virpazar preko Sutormana i dalje je idealan poligon za snimanje reklamih spotova za terenska vozila, umjesto da bude kvalitetna alternativa magistralnom putu kroz tunel Sozina.

Tračak nade da se bar na ovom planu može nešto uraditi, pojavio se u inauguralnom govoru novog predsjednika opštine Dušana Raičevića koji je 3. avgusta najavio rješavanje saobraćajnog haosa, nove puteve i pješačke pothodnike i mostove u Čanju, Sutomoru i Šušanju, kao i rekonstrukciju puta preko Sutormana od Virpazara i Bara sve do vladimirskih Kruta...

Bonus video: