UPRAVNI SUD

Radulović: U Parlamentu bi da nas ponižavaju

Cilj ustavnih promjena bilo je eliminisanje političkog uticaja u izboru sudija, tužilaca i pravosudnih savjeta
189 pregleda 5 komentar(a)
Branislav Radulović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Branislav Radulović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 18.02.2019. 21:18h

Predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović ocijenio je da nova Ustavna i zakonska rješenja daju veću mogućnost za uticaj politike tokom izbora Sudskog i Tužilačkog savjeta i VDT-a, i da je praksa pokazala da je oko svakog kandidata koji je izabran u Skupštini postojao politički dogovor.

„Ne bih se kandidovao za neku pravosudnu funkciju koja zahtijeva intervju u parlamentu. Stvara se utisak da od njega zavisi izbor, a taj intervju sa pitanjima koja smo imali priliku da vidimo posredstvom medija, ne samo što je improvizacija izbora, već je degradiranje i ponižav a n j e kadidata. Ne vidim da će se iko više kandidovati za takvu funkciju”, rekao je Radulović za “Vijesti ”.

Cilj ustavnih promjena bilo je eliminisanje političkog uticaja u izboru sudija, tužilaca i pravosudnih savjeta. Upravni sud je 2013. u radu imao 4885 predmeta, riješio je 3401, odnosno 829 više od norme, a u ovu godinu je prenio 1475.

Njegov kvalitet rada je dobar jer je imao 17,4 odsto ukinutih odluka,smatra predsjednik.

Zakonita odluka se teško može donijeti za 48 sati jer se tužba mora dostaviti na odgovor

“Ostalo je neriješeno 1475 predmeta iz 2013, za koje sam donio Program da se okončaju do kraja maja. Rezultat toga je da je na današnji dan ostalo 400 predmeta ali je pitanje da li ćemo to ispoštovati jer smo prethodnih dana dobili oko 100 tužbi u vezi sa primjenom Zakona o finansiranju političkih partija i o biračkim spiskovima,” rekao je on.

O njima će se odlučivati prioritetno a tiču se promjena upisa u birački spisak i roka DIK-a za donošenje konačne odluke da je prekršen Zakon o finansiranju partija.

„Kada je u pitanju Zakon o finansiranju partija, Upravni sud će moći da odlučuje po tužbama na odluke Državne izborne komisije, u roku od 48 sati, tek nakon stvaranja procesnih uslova za donošenje zakonite odluke, procesnih uslova utvrđenih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je obavezna za Sud i na osnovu Ustava CG, kojim je predviđeno da međunarodno pravo ima primat nad domaćim.

A ovom Konvencijom je utvrđeno, između ostalog, da svako tokom odlučivanja o njegovim pravu, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu, da ima ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane u razumnom roku i mogućnost pripreme odbrane.

Dakle, Upravni sud je u obavezi da u tim predmetima dostavi tužbu na odgovor svim strankama i da održi usmenu raspravu kada se to traži. Za jedan broj tih tužbi stvorene su procesne pretpostavke za odlučivanje, tako da su zakazane usmene javne rasprave za iduću sedmicu“, rekao je Radulović.

Isto je i sa odredbama Zakona o biračkim spiskovima, s tim što je njihovu ustavnost Sud osporio pred Ustavnom sudom. “Radi se o odredbi koja građaninu, kome je uskraćeno biračko pravo, daje pravo da može podnijeti tužbu Upravnom sudu, a da mu predhodno nije obezbijeđeno Ustavom zagarantovano pravo na pravni lijek, i odredbi po kojoj je Sud obavezan da odluči o tužbi u roku od 24 časa od prijema iste „navodi sagovornik.

On nema saznanje o tome kada će se Ustavni sud baviti ocjenom ustavnosti odredbi Zakona o biračkom spisku, ali se nada da će se nakon stvaranja procesnih uslova za odlučivanje dati prioritet tom pitanju.

Naš učinak od osnivanja je za poštovanje

Od početka rada Upravnog suda (2005), do 31. decembra 2013. sud je imao ukupno u radu 24.318 predmeta, rješio je 22.843, a neriješena 1.475 predmeta.

”To je podatak za poštovanje i nevjerovatan je za sve koji prate materiju upravnog spora, posebno okruženje i praksa Evropska suda za ljudska prva,” smatra Branislav Radulović.

Državni organi ljuti zbog javnih opomena, umjesto da vode računa kakve odluke donose

Trend izrade loših odluka državnih organa nastavljen je i prošle godine pa je Upravni sud, uvažio veliki broj tužbi kojima su osporene odluke izvršne i lokalne vlasti i povodom istih poništio oko 48 odsto odluka .

„Javno objavljivanje institucija koje donose nekvalitetne odluke imalo je za cilj da se one poboljšaju, ali taj efekat nijesmo imali, umjesto toga svi su bili ljuti na Upravni sud,” rekao je Radulović, koji godinama unazad upozorava državne institucije da povedu računa kakve odluke donose i koliku finansijsku štetu one prouzrokuju po budžet. Do sada zbog toga niko nije o d govarao.

„Osnovni razlog nekvalitetnih upravnih akata je nestručnost u vršenju poslova odlučivanja o pravima i obavezama fizičkih i pravnih lica, a u manjem broju slučajeva je u pitanju i zloupotreba zakona,” rekao je predsjednik Upravnog suda.

I dalje je prisutno „ ćutanje administracije“ i od strane prvostepenih i drugostepenih organa, odnosno da državni organi ignorišu zahtjeve fizičkih i pravnih lica.

Prisutna je i činjenica da tuženi organi na zahtjev Suda ne dostavljaju spise predmeta u propisanim rokovima.