Prilikom izrade Pravilnika o programskim standardima elektronskih publikacija, potrebno je uključiti i predstavnike portala, kako bi našli najbolja rješenja, poručio je član Savjeta Agencije za elektronske komunikacije Zlatko Vujović.
On je na konferenciji o govoru mržnje na internetu NVO Juventas, napomenuo da očekuje da takav propis, koji bi regulisao standarde i utvrdio odgovornosti za objavljivanje takvih sadžaja, bude gotov do kraja godine.
Direktor Agencije Abaz Beli Džafić poručio je da u Agenciji dijele taj stav, ali i da cilj tih pravila nijesu cenzura ni nameti za vlasnike portala.
"U okruženju je ta oblast regulisana tako da regulatori zarađuju od portala, koji plaćaju određenu nadoknadu", kazao je on.
On je prenio stav Agencije da su portali obogatili informativni sistem Crne Gore, kao i da je, uprkos problemima, primijetan odgovorniji odnos prema komentarima koje daju korisnici.
"Želimo da eliminišemo govor mržnje iz svih segmenata. Kroz komentare neki žele da obezvijede informaciju, a iz Agencije smo primijetili da ima dosta organizovanih grupa, često političkih, koje stavljaju svoje negativne komentare na tekstove", kazao je on.
Urednica portala "CdM" Aleksandra Obradović napomenula je da u tom portalu nailaze na problem brisanja komenatar u realnom vremnu i sa portala i sa društvenih mreža, s obzirom na ograničene kapacitete.
Urednik portala "Vijesti" Srdan Kosović je napomenuo da nedostatak kapaciteta ne može biti izgovor za objavljivanje nepodobnog sadržaja.
On je ukazao na problem vezan za nove medije, poput društvenih mreža koji nisu regulisani, niti treba da budu, ali jesu često izvor govora mržnje.
"Odgovor "mejnstrim" medija mora biti kritički prema takvim pojavama", rekao je on.
Kosović je napomenuo da je za opciju da ostane trag, u vidu poruke "deleted by admin" da je administrator izbrisao neki komentar, jer potpuna cenzura iskrivljuje sliku društva.
"Komentari su odraz stanja u društvu, pa kada bi na nekoj vijesti imali samo komentare afirmativnog tipa, bez traga neprimjerenim komentarima, to bi konzumentu informacije slalo poruku da je stanje drugačije od onog kakvo stvarno jeste".
On je napomenuo da se mora uzeti u obzir da je kultura dijaloga između javnih funkcionera, kao što su poslanici, na jako niskom, pa čak i uličnom nivou, pa je stoga nerealno očekivati i da komentari na portalima u takvom stanju društva, budu izvor konstruktivne diskusije.
"Govorom mržnje se koriste i javni funkcioneri, i nisu adekvatno sankcionisani, a to šalje poruku društvu", upozorio je Kosović.
Urednik portala Analitika Draško Đuranović rekao je da je govor mržnje putem komentara društvena opasnost koje portali moraju biti svjesni.
"Ne možemo govoriti o cenzuri kada brišemo komentare koji su govor mržnje i nemamo prava da pričamo o kapacitetima koje moramo imati", kazao je on.
Đuranović je kazao i da je za opciju da se komentari ne postavljaju u realnom vremenu, već nakon što ih odobri administrator.
Sa tim je saglasan bio i Vujović, ukazujući da broj komentara i ne mora da utiče na čitanost portala.
Dijana Uljarević iz Foruma MNE je kazala da su najčešći izvor govora mržnje vjerska, nacionalna i pitanja LGBT populacije, te da oni trenutno rade na kampanji kojom će pokušati da dopru do što većeg broja korisnika.
Galerija
Bonus video:
