Monitoring sudstva

CDT: Svi sudovi krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama

Istraživanjem je obuhvaćeno: 15 osnovnih sudova, dva viša suda, Apelacioni sud, Vrhovni sud, Sudski savjet
97 pregleda 1 komentar(a)
Sud, Sudija, Presuda, Foto: Shutterstock
Sud, Sudija, Presuda, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 14.04.2014. 11:39h

Transparentnost sudova u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou što ne doprinosi izgradnji povjerenja javnosti u sudski sistem, a građani ostaju uskraćeni za važne informacije. Sudovi nijesu dovoljno posvećeni razvoju komunikacije sa građanima i ne ispunjavaju svoje obaveze kada je u pitanju objavljivanje informacija i dokumenata od javnog interesa, zaključci su monitoringa transparentnosti sistema krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori koji je Centar za demokratsku tranziciju CDT sproveo u periodu od januara do marta 2014. godine.

Istraživanjem je obuhvaćeno: 15 osnovnih sudova, dva viša suda, Apelacioni sud, Vrhovni sud, Sudski savjet. Pored sudova istraživanjem je obuhvaćeno 13 osnovnih državnih tužilaštava, dva viša državna tužilaštva, Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet, Upravu policije.

CDT je objavio preliminarne rezultate monitoringa sudova, a sljedeće sedmice biće predstavljeni rezultati za tužilaštvo.

Komunikacija sudova i građana

"Ovim monitoringom prvi put je na metodološki zaokružen način kvalifikovana javnost rada sudova odnosno njihova komunikacija sa građanima. Od najvećeg značaja za građane, ali i za povjerenje u sudski sistem je da građani na jednostavan način mogu dobiti informacije na koje imaju pravo", ističe se u istraživanju CDT-a.

Kako su istakli, problemi koje je CDT identifikovao mogu biti rješeni u relativno kratkom roku, ali je neophodna odlučna akcija sudske vlasti.

Sudovi

Da bi se utvrdilo koliko su sudovi transparentni istraživači CDT-a su koristili 35 pokazatelja i to kroz pet oblasti: javnost rada, javnost glavnog pretresa i glavne rasprave, suđenje maloljetnicima, pravosudni informacioni sistem – PRIS i budžetska transparentnost.

"Sudovi nijesu zadovoljni ni polovinu (41 odsto) pokazatelja što predstavlja nizak nivo transparentnosti ovih institucija. Ukupno gledano najbolji prosječan rezultat (48 odsto zadovoljenih indikatora) ostvarili su Vrhovni sud Crne Gore, Osnovni sud u Pljevljima i Osnovni sud u Danilovgradu, dok je najlošiji rezultat ostvario Osnovni sud u Ulcinju (28 odsto zadovoljenih indikatora). Osnovni sud u Ulcinju nije dostavio odgovore na upitnik što potvrđuje njihov stepen transparentnosti i neodgovornosti prema građanima", pokazuju rezultati istraživanja.

Javnost rada sudova

Kada je u pitanju javnost rada sudova, istraživalo se da li imaju veb sajt, da li imaju objavljene kontakt informacije i administrativna dokumenta, vodič za SPI, imaju li glasnu tablu.

"U toj oblasti rada sudovi nijesu ostvarili zadovoljavajuće rezultate jer u ovom trenutku ispunjavaju 39 odsto pokazatelja transparentnosti. Iako svi imaju zvanične internet stranice, one ne sadrže potrebne informacije o radu sudova tako da niti jedan sud ne objavljujenajvažnija administrativnadokumenta. Tek kod 21 odsto njih se možemo informisati o minulom radu, jer ostalih 79 odsto ne objavljuje na svojoj internet stranici godišnji izvještaj za protekle tri godine", pokazuje istraživanje.

Monitoring je pokazao da se u svakom sudu nalazi oglasna tabla, ali 12 sudova na njima ne objavljuje sve potrebne informacije, dok samo tri suda objavljuju i na svojoj internet stranici podatke koji se moraju nalaziti na oglasnim tablama.

Nepoštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacija

Kako je saopšteno iz ove NVO, iznenađuje podatak da svi sudovi krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama.

"Skoro polovina sudova nema ažuriran vodič za slobodan pristup informacijama. Ni jedan sud ne objavljuje potrebna dokumenta i informacija od javnog značaja. Samo kod Apelacionog suda možemo naći informacije iz 2013. godine kojima je po zahtjevu odobren pristup", pokazuje istraživanje.

Kao pozitivna praksa u svim sudovima je to što je zainteresovanim strankama i građanima omogućeno da podnesu pritužbe i predstavke na rad sudija, službenika i namještenika. Za to je posebno namjenjena kutija za pritužbe.

"Takođe, u 68 odsto sudova postoji šalter za informisanje, a skoro polovina sudova nema brošure koje su namjenjene za informisanje građana i stranaka", pokazalo je istraživanje.

Javnost glavnog pretresa i glavne rasprave

Kada je u pitanju javnost glavnog pretresa i glavne rasprave, istraživači su utvrđivali npr. da li se presude objavljuju na sajt, uz poštovanje principa anonimizacije, da li postoje zapisnici, da li je omogućen pristup osobama sa otežanim kretanjem.

"Sudovi su zadovoljili 53,5 odsto tih pokazatelja transparentnosti", pokazuju rezultati istraživanja.

Istraživanje pokazuje da zapisnici postoje u skoro svakom sudu, dok su samo dva suda u upitniku CDT-a odgovorila da imaju transkripte sa rasprava.

"Postojanje transkripata je važno jer se na osnovu njih u slučaju potrebe može utvrditi stvarni sadržaj rasprave pred sudom. Iako svi sudovi objavljuju presude na svoji veb sajtovima, u većini slučajeva ta dokumenta ne objavljuju blagovremeno. Sudovi na svojim internet stranicama ne objavljuju: javne registre i evidencije, programe i planove rada za 2014. godinu, aktuelne strategije, ugovore o raspolaganju finansijskim sredstvima, spisak službenika sa zvanjima, spisak javnih funkcionera sa i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada u vezi sa vršenjem njihove javne funkcije", istakli su iz CDT-a.

"U svim sudovima koji su odgovorili na upitnik poštuje se pravilo da se javnost uvijek isključuje u slučajevima prema maloljetnicima", kazali su iz CDT-a.

Istraživanjem je utvrđeno da pet sudova (Osnovni sud u Ulcinju, Rožajama, Nikšiću, Kolašinu i Podgorici) u nekoliko slučajeva nijesu poštovali princip anonimizacije objavljenih odluka.

"U svim sudovima koji su odgovorili na upitnik poštuje se pravilo da se javnost uvijek isključuje u slučajevima prema maloljetnicima", kazali su iz CDT-a.

Međutim, kako su dodali, da bi sudovi bili jednako dostupni za sve građane, neophodno je omogućiti fizički pristup osobama sa invaliditetom.

"Za sada oko 60 odsto sudova nema obezbijeđen pristup čime uskraćuje pravo na jednakost i dostojanstvo osobama sa otežanim kretanjem", pokazalo je istraživanje.

Budžetska transparentnost

Sudovi su najlošiji rezultat ostvarili u oblasti budžetske transparentnosti.

"Rezultati pokazuju da jedinstveni budžet sudova nije objavljen na veb sajtovima, nije objavljen ni završni račun koji govori kako su ta sredstva potrošena. Dodatan problem je što je budžet sudova centralizovan, pa se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko novca pripada sudovima pojedinačno i kako je taj novac potrošen", pokazalo je istraživanje CDT-a.

Preporučujemo za Vas