Nikola Radunović o problemima u ICT sektoru: Draža nam je uvozna pamet

Građanima bi u nekom e-obliku trebalo ponuditi one servise zbog kojih gube najviše vremena
119 pregleda 7 komentar(a)
Nikola Radunović, Foto: Zoran Đurić
Nikola Radunović, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 10.02.2014. 16:34h

To što neki na odgovornim funkcijama ne razumiju značaj upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), spora implementacija novih rješenja, to što nam je draža “uvozna pamet”..., samo su neki od problema u ICT sektoru Crne Gore, smatra Nikola Radunović.

Radunović, javnosti poznatiji kao pjevač grupe Perper, protekle sedmice je sa naloga @cgtvituje vodio diskusiju sa pozicije inženjera i direktora Centra informacionog sistema (CIS) Prijestonice Cetinje.

Baš je CIS Prijestonice, gdje je u nešto više od godinu dana pokrenuto više projekata, dobar primjer kako se može raditi. U gradu postoji više lokacija sa besplatnim bežičnim Internetom, sa više kamera postavljenih u gradu posjetioci sajta Prijestonice mogu da prate zbivanja u Cetinju, ali kamere su tu i kako bi se pokušao smanjiti broj vandalskih činova na objektima od opšteg značaja. Kao najvažnije, Radunović ipak navodi primjenu specijalizovanog softvera koji ima za cilj povećanje efikasnosti lokalne uprave u cilju podizanja usluge građanima.

Servisi su tu, ali građani ne znaju

I država je prije neku godinu građanima ponudila niz e-servisa, poput Dokumenta.me (naručivanje izvoda iz matične knjige rođenih, uvjerenja o državljanstvu putem Interneta), tu je i sajt euprava.me... Servisi su tu, ali građanima su oni vrlo malo ili skoro nepoznati.

“Očigledno se ne radi dovoljno na promociji tih servisa”, kazao je Radunović.

Osim promocije, dodaje on, postoje i druge prepreke za korišćenje nekih e-usluga, kao što je cijena digitalnog sertifikata, koja još, prema njegovim riječima, nije pristupačna građanima. Cijena digitalnog sertifikata, prema podacima sa sajta Pošte Crne Gore, za tri godine iznosi 110 eura, ukoliko se serfitikat izdaje na smart kartici ili tokenu. Cijena bez kartice ili tokena je 30 eura, za godinu dana.

“Moramo uvesti lakše, brže i bolje procedure”, mišljenja je Radunović, koji vjeruje da je za servise neophodan i dobar marketing, ali kaže da bi prethodno trebalo obezbijediti da servisi funkcionišu besprijekorno.

“Nema bolje reklame od korisnika koji je zadovoljan”, dodaje on.

Prema njegovim riječima, veća upotreba servisa euprave bi smanjila mogućnost za koruptivne prakse i povećala transparentnost.

Ministarstvo za informaciono društvo je prije neku godinu građanima ponudilo i mogućnost registracije crnogorskog maila (mail.me). Usluga, međutim, nije zaživjela, a država u međuvremenu nije mailove koji su, kako je zamišljeno, povezani sa matičnim brojem građanina, dovela u vezu sa nekom e-uslugom koja bi građane poštedjela čekanja na šalterima.

Tokom diskusije, tviteraši su predložili da se u razvoj euprave uključe visokoškolci i oformi tim za razvoj.

Iz Kine umjesto robe - stiropor

Sam Radunović od euservisa najviše koristi usluge trgovine putem Interneta. Neki dan je jednom crnogorskom korisniku iz Kine umjesto naručene robe stigao paket sa stiroporom.

I Nikola je imao nekoliko loših iskustava, ali je mišljenja da se ona ne bi događala kada bi Crna Gora bila prepoznata od najvećih sistema kao pouzdan partner.

“Danas se na velikom broju online trgovina nude zaštite u smislu da prodavac ne dobije novac sve dok kupac, nakon što dobije robu, ne potvrdi da je zadovoljan. PayPal usluge plaćanja i primanja novca bi nam otvorile mnoge mogućnosti, pa i kada je u pitanju komunikacija između građana i države”, kaže on.

Radunović kaže da bi crnogorskim građanima u nekom e-obliku trebalo ponuditi one servise zbog kojih gube najviše vremena, novca i energije.

“Crna Gora na Tviteru - uključi se u promjene” je projekat Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i UNDP-a u Crnoj Gori, koji ima za cilj osnaživanje društvenog aktivizma putem te mreže. Kroz projekat i putem zvaničnog naloga @cgtvituje tokom šest mjeseci, tviteraši i šira javnost će imati priliku da upoznaju Crnu Goru na način na koji je vide afirmisani stručnjaci iz različitih oblasti. Do 14. februara će tvitovati izvršna direktorica NVO Naša akcija Patricia Pobrić.

Open source dobro rješenje

Osamdeset odsto crnogorskih ICT firmi i dalje prodaje hardver. Softver ne prolazi dobro, jer korisnici nemaju osjećaj da njegovom nelegalnom upotrebom krše zakon.

“Danas u Crnoj Gori imamo ogromnu količinu nelegalnog softvera i ljudi uopšte nemaju osjećaj da je njegova upotreba krivično djelo. Svi mi imamo mnogo alata i rješenja koji su u uređenim zemljama jako skupi, a mi ih sve koristimo besplatno. Naši distributeri znaju da je teško prodati softver kad niko neće da ga plati, i to je ključni razlog da je prodaja hardvera prioritet. Pitanje je dana kad ćemo morati da naučimo što je intelektualna svojina, i zašto je Bil Gejts jedan od najbogatijih ljudi na svijetu”, kaže Radunović i preporučuje upotrebu rješenja otvorenog koda (open source).

“Mislim da bi 90 odsto ljudi trebalo da koristi besplatno dostupan softver. Ja ga koristim kod kuće i na poslu - pitanje je samo odluke i potrebno je malo strpljenja dok shvatite kako stvari funkcionišu”.

TourViaMe i Hook mame strance

Iz Crne Gore su u posljednjih nekoliko mjeseci van granica predstavljena dva startupa koji su zainteresovali strane investitore i korisnike. Za uspjeh mogu da zahvale samo svom radu.

TourViaMe i Hook su izuzetno interesantna rješenja, ali kao i u svemu drugome, prihvatamo ih tek kad neko iz vani kaže da je to dobro i korisno”, kaže Radunović. On je mišljenja da u Crnoj Gori postoji veliki broj talentovanih ljudi sa idejama i vizijom o razvoju i upotrebi nekih ICT rješenja.

“Potrebno je najtalentovanije angažovati za potrebe države, ali treba ih adekvatno platiti i stimulisati”, dodaje on.

Bonus video: