kako do informacija

Novinari da se žale kada ne dobiju podatke od državnih organa

Rok za dobijanje podataka od pet dana obično znači sedam, deset ili nekoliko sedmica, ako se ikada i dobije dogovor
3 komentar(a)
Novinar, Foto: Shutterstock
Novinar, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 28.01.2014. 13:05h

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka nemaju informaciju da li su državni organi kažnjavani zbog nedostavljanja traženih informacija, a novinarima, koji zbog takvih postupaka često nijesu u mogućnosti da realizuju radne zadatke, poručili su da se češće žale i prijavljuju te slučajeve.

Član Savjeta Agencije, Radenko Lacmanović, podsjetio je na odredbu Zakona o slobodnom pristupu informacijamam, kojim je predviđeno da se podaci iz javnih registara i evidencija podnosiocu zahtjeva moraju učiniti dostupnim, u roku od pet dana, bez donošenja rješenja, uz sačinjavanje službene zabilješke.

Na konstatacije novinara da u praksi pet dana obično znači sedam, deset ili nekoliko sedmica, ako se ikada i dobije dogovor, predstavnici Agencije kazali su da imaju razumijevanja za problem na koje nailaze predstavnici medija, ali da se mora imati razumijevanje i za zakonske rokove, koji su, kako tvrde, među najkraćim u Evropi.

Lacmanović je na radnom doručku sa novinarima povodom Evropskog dana zaštite ličnih podataka, rekao da uvijek postoji mogućnost da rok bude probijen, navodeći da je organ koji ne dostavi podatke iz javnih registara u roku od pet dana, u zoni prekršajne odgovornosti.

Predsjednik Savjeta Šefko Crnovršanin, kazao je da jeste interes da se informacija dobije u što kraćem vremenu, ali da je, sa druge strane, i pitanje da li u Agenciji mogu da odluče i dostave rješenje podnosiocu zahtjeva u predviđenom roku od 15 dana.

“To nemamo u okruženju. U okruženju imamo rokove od 30, ili 60 dana, kao i dvije, tri hiljade neriješenih predmeta iz prethodne godine. U Agenciji smo u obavezi da odlučimo u meritumu, a postavlja se pitanje da li smo upotpunili činjenično stanje, da li smo dobro donijeli odluke, koje nam ocenjuje Upravni sud”, kazao je on.

“Do sada nemamo podatak o tome da li su predavane prekršajne prijave protiv organa vlasti. A kada bi bilo takvih prijava, i pljuštale kazne, vidjeli bi kako bi brže odgovarali i u zakonskom roku”

“Mislim da je Agencija odgovorila u zakonskim rokovima. Smatram i da se državni organi trude da odgovore u blagovremenom roku na podnesene zahtjeve. Ipak, mnogo je zahtjeva i gdje imamo ćutanje administracije”, dodao je on.

Komentarišući to što državni organi često novinarima nikada ne odgovore na traženi zahtjev, Crnovršanin je kazao da “postoji Zakon o zaštiti podataka ličnih, gdje se mogu predati prekršajne prijave”.

“Do sada nemamo podatak o tome da li su predavane prekršajne prijave protiv organa vlasti. A kada bi bilo takvih prijava, i pljuštale kazne, vidjeli bi kako bi brže odgovarali i u zakonskom roku”, kazao je on.

Lacmanović je, komentarišući situacije da javni funkcioneri prijave određene podatke, za koje se ispostavi da su nepotpuni ili netačni, rekao da su ta pitanja u ingerenciji Komisije za sprječavanje sukoba interesa.

“Podaci javnih funcionera koji su do sada prijavljivani, pitanje je koliko su provjeravani. Zbog toga predlažemo da se ojačajau materijani i kadrovski kapaciteti Komisije, kako bi mogla provjeravati te podatke, ako se utvrde nepravilnosti-i objavljivati ih, pa makara se radilo o ličnim podacima”, naveo je on.

Lacmanović je kazao da je pristankom da se postane javni funkcioner, javnosti dato pravo da zna više o njima, “ali da to ne znači sve i u svakom trenutku”.

“U vremenu prisutne nesigurnosti, bombaških napada, otmica i drugih nasrtaja na građane Crne Gore, ne smijemo od javnih funkcionera crtati legitimne mete”, ukazao je on.

Lacmanović je ponovio da Agencija nema podatke koliko je državnih organa kažnjeno zbog nedostavljanja traženih informacija, i nepostupanja po zahtjevima za slobodan pristup informacijama.

“Za razliku od nekih država, gdje institucije, poput naše, izriču i prekršajne sankcije, mi to ne radimo, već sud za prekršaje, i zato nemamo te podatke”, rekao je on.

Upitan dokle se stiglo u postupanju sa žalbom poslanice Branke Bošnjak, u vezi ankete Glavnog grada,Lacmanović je naveo da je u toku postuak rješavanja.

“Kontrolor je izvršio nadzor, na sjednici Savjeta smo usvojili taj prigovor i naložili da se obezbijede neophodni podaci kako bi riješili predmet u meritumu. Falilo nam je u toj dokumentaciji zaključak Glavnog grada, kao i inicijative organa lokalne uprave, na osnovu kojih je odlučeno da se sprovodi ta akcija”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, u Agenciji razumiju interesovanje javnosti u vezi sa tom akcijom, posebno zbog činjenice da se približavaju izbori u Podgorici, navodeći da je “postupak takav, a mi ne smijemo donijeti odluku preko koljena, dok ne utvrdimo potpuno činjenice”.

O osporavanju činjenice da je istom organu dato da odlučuje o zaštiti ličnih podataka i pravu na pristup informacijama, Lacmanović je kazao da je praksa pokazala da se to ispostavilo kao kvalitetno rješenje.

Govoreći o nerazumijevanju javnosti zbog odluke Agencije da naloži Poreskoj upravi i Upravi za nekretnine da uklone JMB gađana sa internet stranica, Lacmanović je kazao da na taj način nije onemogućena borba protiv korupcije, već da je ona samo stavljena u zakonske okvire

Govoreći o nerazumijevanju javnosti zbog odluke Agencije da naloži Poreskoj upravi i Upravi za nekretnine da uklone JMB gađana sa internet stranica, Lacmanović je kazao da na taj način nije onemogućena borba protiv korupcije, već da je ona samo stavljena u zakonske okvire.

On je podsjetio da su isti prigovori dolazili i od policije kada je Agencija naložila da podacima iz telekomunikacionog saobaraćaja ne mogu pristupati bez sudskog naloga.

“Kasnijim nadzorom utvrdili smo da uz poštovanje našeg Rješenja za koji smo kontrolisali, policija je imala preko dvije hiljade pristupa iz telekomunikacionog saobraćaja a svaki je bio praćen sudskim nalogom, i na taj način su najbolje demantovali sami sebe”, kazao je Lacmanović.

Preporučujemo za Vas