Potreban integritet

Batina spremna, ali zavisi kome će je dati

Vlada će se ubrzo izjasniti o formiranju Agencije za antikorupciju, koja dobija odriješene ruke za sprečavanje zloupotrebe službenog i javnog interesa i zaštitu zviždača
18 komentar(a)
Ažurirano: 27.01.2014. 22:28h

Ako bi od januara naredne godine na čelo Agencije za anitkorupciju došao funkcioner sa integritetom i politički nezavisan, Crna Gora bi se konačno uhvatila u koštac sa korupcijom.

Sve to pod uslovom da Vlada i parlament podrže sadašnju verziju Zakona o sprečavanju korupcije, koji predviđa formiranje Agencije čija je nadležnost borba protiv zloupotreba službenog položaja, sprečavanja konflikta interesa, zaštita zviždača, sprečavanja zloupotreba državnih resursa.

Radna verzija zakona, koji bi pred Vladu trebalo da bude na jednoj od narednih sjednica, napisana je tako da će Agencija dobiti široka ovlašćenja. Po moći ona bi se time mogla naći gotovo odmah iza tužilaštva.

“Agenciju treba da preuzme novi čovjek,” savjetovao je javno Kos

Da li će tako i biti zavisi naravno od toga šta će Ministarstvo pravde reći, jer su predlog radili, kako je rečeno „Vijestima“, vladini stručnjaci, NVO aktivisti i međunarodni eksperati.

Drago Kos, bivši predsjednik Grupe zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) i ekspert na ovom projektu, ranije je rekao “Vijestima” da nijedan od sadašnjih organa nema dovoljno ovlašćenja koja bi mu omogućila da se stvarno uhvati u koštac sa korupcijom.

On je dodao da će od novog šefa Agencije zavisiti kako će ona da radi i koje će rezultate dati, te da za to mjesto nijesu dobri sadašnji rukvodioci Uprave za antikorupciju i Komisije za sprečavanje sukoba interesa Vesna Ratković i Slobodan Lekić, koji zbog dosadašnjeg učinka imaju loš rejting u javnosti.

“Agenciju treba da preuzme novi čovjek,” savjetovao je javno Kos.

I predsjednik Upravnog odbora CEMI Zlatko Vujović,koji je kao i Kos učestvovao u izradi zakona, kaže da je osoba sa ličnim integritetom jedina dobitna kombinacija za primjenu zakona.

Precizirati ko može predložiti članove Savjeta: Vujović

” Iz sadašnjeg sistema vlasti sumnjam da takva osoba postoji, jer funkcioneri rade uglavnom po principu subordinacije i sa malo ličnog integriteta,” kaže Vujović.

Prije nego stupi na snagu ovaj zakon, već u novembru ove godine trebalo bi da bude formirano Specijalno tužilaštvo, po ugledu na hrvatski USKOK.

Ono bi trebalo biti nadležno za postupanje u svim slučajevima sa elementima korupcije, sa posebnom “specijalizacijom” za osjetljive oblasti i korupciju na visokom nivou.

Šta donosi Zakon o antikorupciji

Zakonom o antikorupciji, u koji su “Vijesti”imale uvid a koji treba da bude usvojen na proljeće a počne da važi od 1. januara 2015, predviđeno je formiranje samostalne i nezavisne Agencije. Ona bi trebalo da predlaže i nadzire sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije i akcionog plana za njenu primjenu, izriče sankcije i prekršajne kazne zbog povrede ovog Zakona, sprečava prioritet privatnog nad javnim interesom...

Kao njene nadležnosti predviđene su i administrativne istrage po prijavama za korupciju ili samoinicijativno, pristup dokumentima i računima važnim za te istrage...

Zakon o antikorupciji predviđa i niz preventivnih mera za suzbijanje korupcije, među kojima je jačanje etike javnih službenika, objavljivanje svih donacija i sponzorstva na internet stranici institucija koje ih dobijaju, vođenje pri Agenciji registra lobista i firmi u kojima su javni funkcioneri vlasnici više od 10 odsto akcija i slično.

Agencija će imati široka ovlašćenja, pa su svi državni organi kojima se ona obrati dužni da joj daju na uvid dokumenta, bez obzira da li ona sadrže tajne podatke i jesu li poverljivi.

U takvim prilikama niko iz institucija, kojima se Agencija obrati, ne može se pozvati na službenu ili poslovnu tajnu, piše u radnoj verziji zakona. Takođe, Agencija će moći da tokom prikupljanju informacija da pozove na razgovor ili zatraži izjašnjenje bilo kog pravnog ili fizičkog lica.

U suprotnom, Agencija ima direktno ovlašćenje da izriče prekršajne kazne onima koji ignorišu njen zahtjev.

Zaštita zviždača

Godinama odlagana zakonska zaštita onih koji prijavljuju korupciju, konačno je detaljno razrađena ovim zakonom. Tako se navodi da “onaj ko pretrpi štetu zbog prijavljivanja ugrožavanja javnog interes ima pravo na otklanjanje štetnih posljedica i naknadu štete”.

Teret dokazivanja da nema loše namjere je na”osumnjičenim” organima. U slučaju kada onaj ko prijavljuje zloupotrebe dobije otkaz, ili mu se prijeti, angažuje se Agencija. Način obraćanja zviždača Agenciji, rokovi za prijavljivanje problema ali i pokretanje postupka zaštite zviždača, precizirani su takođe zakonom.

U tom postupku, Agencija, kako piše u radnoj verziji zakona, može obustaviti otkaz, premještaj na drugo radno mjesto, zaustaviti sprečavanje napredovanja na radnom mjestu.

Ona takođe može inicirati policijsku zaštitu lica koja prijavljuju korupciju, ali i obezbjeđivanje novčane nagrade koja ne može biti manja od jedan odsto a veća od 10 procenata prihoda koji je ostvaren sprečavanjem korupcije.

Zanimljiva novina je da će Agencija, koja preuzima poslove Komisije za sprečavanje sukoba interesa, dobiti šira ovlašćenja za provjeru imovine funkcionera koji taje prihode, ali i njihovo razrješenje.

Poništavaće i sumnjive ugovore

Agencija će imati ovlašćenja da poništi svaki ugovor koji je sklopljen podmićivanjem. Antikorupcijska klauzula, koja propisuje ništavnost dokumenta u takvim slučajevima, trebalo bi da postoji u svakom ugovoru koji premašuje 10.000 eura.

U slučaju da se to ne ispoštuje, Agencija će od državnog organa na provjeru tražiti sve akte koji su u tom peridu zaključeni sa ugovornom stranom. Nigdje se međutim ne navodi da će Zakon važiti retroaktivno, odnosno za poslove koji su već ranije zaključeni.

Nezavisnost zavisi od načina izbora Savjeta

Zakonom je predviđeno da za članove Savjeta Agencije, sem standardnih uslova za rad u državnim organima, mogu konkurisati samo oni sa fakultetskim diplomama, odnosno magistarskom titulom, te položenim pravosudnim ili revizorskim ispitom.

Takođe se traži i desetogodišnje iskustvo, od čega pet godina u oblastima anikorupcije, pravne nauke i ljudskih prava. Predsjednik Upravnog odbora CEMI Zlatko Vujović kaže za „Vijesti“ da treba precizirati ko može predložiti članove Savjeta, koje bi Skupština zatim samo trebalo da verifikuje. U suprotnom može se dogoditi, upozorava on, isto što i sa izborom sudija

Ustavnog suda ili državnih revizora.„Ako se zakonom ne precizira ko je predlagač, onda će izbor članova Savjeta biti stvar političkih pregovora i delegiranja političkih predstavnika. To je ključna stvar za nezavisnost Agencije,“ tvrdi on.