Iako stručnjaci sugerišu da bi Strganica, mjesto u Piperima iznad Podgorice, u svakom smislu bila mnogo prihvatljivija za lociranje buduće petlje u kojoj bi se ukrstili planirani Jadransko-jonski i autoput Bar-Boljare, Ministarstvo saobraćaja insistira na rješenju prepisanom iz starih planova, da se petlja gradi na Smokovcu (Ras), na izlazu iz Podgorice prema Bioču.
Stručnjaci kažu da je Strganica mnogo prihvatljivije i isplativije rješenje.
"Svi argumenti, i inženjerski i ekonomski su na strani Strganice. Njome se lakše postiže potrebna visina autoputa i neuporedivo manje ugrožava kvalitetno zemljište. Na taj način bi bilo mnogo manje problema sa infrastrukturom, prvenstveno energetskom, jer se na Smokovcu nalazi čitava mreža dalekovoda od kojih je jedan međunarodni iz Albanije. Osim toga, i Strganica i Smokovac su na koridoru predviđenom za autoput. Sve su to argumenti koji idu u prilog da je Strganica bolje rješenje”, kaže za “Vijesti” inženjer Predrag Bulajić, iz biroa Winsoft, koji je na čelu konzorcijuma projektantskih biroa koji obrađuju prostorno–urbanistički plan Podgorice.
I profesorica Jelisava Kalezić tvrdi da je Strganica bolje rješenje: “Ona je praktično pusta, a na Smokovcu se nalazi toliko kuća. Osim toga to je vrlo lijep prostor koji bi u budućnosti bio odlična rezerva za grad.
I Strganica je na trasi autoputa i ne bi bio nikakav problem da se ta petlja pomjeri. Da na čelu Ministarstva nije Ivan Brajović, mislila bih da je riječ o nestručnosti, ovako pretpostavljam da je riječ o inerciji i insistiranju na rješenju prepisanom iz ranijih planova”.
Njena koleginica sa Građevinskog fakulteta Biljana Ivanović je, kako tvrde mještani Rasa, prvo bila za Smokovac, ali je nakon sagledavanja svih opcija stala na stranu Strganice.
Ona nije htjela da govori o ovom problemu, objašnjavajući da je u timu za pregovore sa Kinezima. “Ja sam više puta saopštila svoj stav. Neki drugi odlučuju, pa treba njih pitati”, kazala je profesorica Ivanović.
Dilema hoće li, ako se nakon deceniju i po priče napokon krene u izgradnju autoputa, petlja biti na Smokovcu- Rasu ili na Strganici, nije samo planerska, nego će imati i vrlo mjerljive finansijske dimenzije.
Strganica je gotovo nenaseljena, kamenjar, šikara i plavna i zapuštena ravnica. Nasuprot tome, kilometer dva ka sjeveru, na Rasu, nalazi se naselje na kojem i dalje niču kuće i vinogradi.
“Ako se i pored stava stručnjaka neko odluči da na Rasu gradi petlju budućih autoputeva država će morati da plati oko 40 kuća, od kojih su desetak višespratnice, veliki broj pomoćnih objekata, voćnjake i vrlo kvalitetno zemljište. Osim toga moraće da se plati ljudima i prostor koji imaju u brdu iznad Rasa jer ne možemo zadržati i koristiti taj prostor ako tu nemamo kuća”, kaže Milodarka Novosel, čiji rod Vukanovići imaju trećinu zemlje na Rasu.
O petlji identično razmišljaju i njeni komšije Rajkovići.
“Osim što nijesu htjeli da nam dovedu gradski vodovod i telefone, koje smo debelo platili kada su bile marke, sad hoće da nas isele”, ističe Budislav Rajković.
Njegov rođak Dragan kaže da ni za kakav novac dobrovoljno ne bi napustio očevinu na Rasu: “Da mi daju pet miliona ne bih pristao. Neka je grade negdje drugo, pa neka im pare. Nama je ovako odlično”.
Rašani naglašavaju da nije pametno ni isplativo srušiti 40 kuća i makar još toliko pomoćnih objekata, uništiti 25 hektara kvalitetnog zemljišta, četiri vodovoda i izmještati nekoliko električnih dalekovoda, ako u blizini postoji skoro potpuno slobodni prostor Strganice.
Pričaju o autoputu, a papira ni na vidiku
Kada je riječ o papirima – planovima za gradnju autoputa, profesorica Kalezić kaže da je 2008. godine donesen Detaljni prostorni plan autoputa. Iz njega se izvode urbanističko-tehnički uslovi za glavni projekat.
Dok se izradi glavni projekat postoji među-faza, odnosno idejni projekat na osnovu kojeg se obavlja ekspropiracija, rješavaju imovinsko-pravni poslovi...
"Glavni projekat mora da sadrži sve neophodne dokumente da bi bio izvodiv. Tu su posebno važna geotehnička istraživanja terena i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Kada se sve to pripremi i usaglasi može se pristupiti izdavanju građevinske dozvole i početku izgradnje“, kazala je Kalezić.
Ona nije mogla da odgovori na pitanje koliko treba vremena da se pripremi kompletna planska dokumentacija, neophodna za početak gradnje autoputa, jer to nije njena uža struka. Ipak istakla je da je riječ o vrlo zahtjevnom i ozbiljnom poslu.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine nedavno je rečeno “Vijestima” da im još niko nije tražio elaborat o uticaju na životnu sredinu, bez kojeg se ne smije ništa raditi.
Brajović crta petlju, a Ivanović sadi vinograde
Koliko se u državi ozbiljno planira pokazuje slikovito primjer Rasa. Dok ministar saobraćaja Ivan Brajović traži da se petlja gradi na Smokovcu (Rasu), njegov kolega iz resora poljoprivrede Petar Ivanović kreditira sadnju vinograda na istom mjestu.
"Hoće da prave petlju i unište ovakvu ljepotu, a ja sam uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i MIDAS projekta podigla vinograd od preko hiljadu čokota loze i dobila traktor. Planiram da podignem još jedan dvostruko veći", kaže Milodarka Novosel.
Brajović uporno bježi
Iz Ministarstva saobraćaja ni nakon nekoliko dana nijesu stigli da odgovore na pitanja „Vijesti“, zašto se suprotno stavu stručnjaka insistira na petlji na Smokovcu.
Iako je i ranije iz Ministarstva saobraćaja na naša pitanja odgovarano sa dugim odlaganjima, najčešće uopšteno, otkako je na čelo tog resora došao Ivan Brajović normalna komunikacija je praktično potpuno prekinuta.
Na brojna pitanja uglavnom nema odgovora. “Vijesti“ su pred Novu godinu poslale pitanja Brajoviću u vezi sa autoputom.
Nakon nekoliko dana čekanja dobili smo poziv na pres, prije kojeg je ministar Brajović na naša pitanja odgovorio jednoj TV stanici.
Bonus video:
