cgtvituje

Vladimir Maraš o muzičkoj i kulturnoj sceni u CG: Upalite mozak pa da mrdnemo

„Četvrt vijeka degradacije osnovnog obrazavanja i onog koje mu slijedi, moraju ostaviti posljedice na mentalno stanje nacije"
237 pregleda 15 komentar(a)
Ažurirano: 20.01.2014. 18:35h

Crnogorska muzička, te kulturna scena u državi uopšte, nisu na nivou na kojem bi trebalo da budu u zemlji koja hrli ka Evropskoj uniji, kaže multiinstrumentalista i kompozitor Vladimir Maraš, koji je protekle sedmice, u okviru projekta „Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene“, tvitovao sa naloga @cgtvituje.

Razloga za takvo stanje je mnogo i, kako dodaje Maraš, oni su manje više svima poznati.

„Četvrt vijeka degradacije osnovnog obrazavanja i onog koje mu slijedi, moraju ostaviti posljedice na mentalno stanje nacije. Samim tim, i posljedice na kulturu uopšte su neminovne“, kazao je on.

„Kako što prije ozdraviti društvo u kome je jedini sistem vrijednosti i interesovanja razapet između nekog rijaliti šou programa i interesovanja za privatne stvari neke starlete ili glumca/pjevača pop (čitaj - najčešće folk) provinijencije i ažuriranja statusa na internet mrežama koje se tiču sličnosti njihovih života sa temom dana u žutoj štampi“

Prema riječima Maraša, pitanje je – „kako što prije ozdraviti društvo u kome je jedini sistem vrijednosti i interesovanja razapet između nekog rijaliti šou programa i interesovanja za privatne stvari neke starlete ili glumca/pjevača pop (čitaj: najčešće folk) provinijencije i ažuriranja statusa na internet mrežama koje se tiču sličnosti njihovih života sa temom dana u žutoj štampi“.

Maraš smatra da Crna Gora, po glavi stanovnika, spada u države sa najviše talenata, kada su u pitanju sport i umjetnost.

„Na žalost po muziku, riječ o je pojedinačnim slučajevima, koji spletom srećnih životnih okolnosti nađu put do sopstvenog zadovoljenja, čijim se dometima, mi naknadno hvalimo i izražavamo zadovoljstvo jer je "neko iz CG" uspio. Dok ne promijenimo sistem vrijednosti, u kome će oni talentovani moći da se ostvare u sopstvenom dvorištu, bićemo samo nijemi svjedoci "odliva" talenata, čijim će se uspjesima kititi neko drugi, a mi ćemo, iz prikrajka i ovako lokalno, biti srećni jer je "naš neko" uspio“, kaže on.

Kada je sedmicu prije njega sa naloga @cgtvituje diskusiju na temu sporta vodio rukometaš Zoran Roganović, on je kazao da je sport kao najbolji predstavnik Crne Gore u svijetu, takođe na jako lošem nivou, te da se, ako se stvari ne promijene, u budućnosti teško mogu očekivati toliki uspjesi. A promjene, kazao je, moraju početi u školama.

Slično je i sa muzikom i kulturom.

"Bolest društva toliko dugo traje da nismo ni svjesni progresa te bolesti. I odjednom, sve pogrešno postaje normalno. Da novinari ne znaju padeže, da su direktori oni koji ne znaju da se izraze... Paa šta onda očekujemo od kulture ili muzike“

Prema njegovim riječima, neophodno je provjeriti ko su ljudi koji uče djecu i koji im postavljaju standarde, ali i provjeriti u kakvom sistemu oni upotrebljavaju znanja koja steknu.

Tim korakom, kazao je on, počinje proces izlječenja.

„Ne zaboravimo da su sada roditelji i one generacije koje su rađane u ratnom okruženju... dakle, bez mogućnosti uporedbe sa nekim vremenima u kojima je i đak ponavljač znao da li se "da li" piše zajedno ili odvojeno. Taj ponavljač je nekad ponavljao zbog nečega što danas nosi ocjenu tri u školi. To mora pod hitno da se mijenja, za naše dobro. Bolest društva toliko dugo traje da nismo ni svjesni progresa te bolesti. I odjednom, sve pogrešno postaje normalno. Da novinari ne znaju padeže, da su direktori oni koji ne znaju da se izraze... Paa šta onda očekujemo od kulture ili muzike“, kaže Maraš.

Internet je, dodaje on, najbolja stvar koja se desila čovječanstvu u posljednjih pedesetak godina - jer znanje nikada nije bilo dostupnije. Istovremeno, kako je kazao, internet je, kao tehnološko dostignuće ujedno i zamka, jer dostupnim pravi i sve nebitne informacije.

„Mislim da se 90 odsto crnogorske populacije koja koristi internet bavi ovim posljednjim. Dakle, djeca su kroz proces sazrijevanja maksimalno izložena negativnim uticajim sa svih strana, jer "Farme" istinski zanimaju roditelje i nastavnike, a samim tim i djecu. Tu bolest počinje. Nastavlja se odrastanjem u "Delti", logovanjem na Facebook, hranom iz mikrotalasne, izlaskom u noćni klub u kome nastupa ispodprosječni izvođač sa novim hitom, u kome veliča sopstvene napore da se emotivno izbori sa raskidom veze zbog nevjerne drage i konačno, kulminira nastavkom loze koja uživa u updateu istog mentalnog stanja nastalog iz takvih, istomislećih zajednica“, rekao je Maraš.

Uz obrazovni sistem, roditelje... dio odgovornosti stanja u oblasti kulture u zemlji snose i mediji.

Dakle, djeca su kroz proces sazrijevanja maksimalno izložena negativnim uticajim sa svih strana, jer "Farme" istinski zanimaju roditelje i nastavnike, a samim tim i djecu. Tu bolest počinje. Nastavlja se odrastanjem u "Delti", logovanjem na Facebook, hranom iz mikrotalasne...

Prednost Crne Gore je, dodaje on, što je mala i lakše se može izvući iz tog stanja, kad dođe vrijeme.

Maraš smatra da bi urednici medija trebalo da stisnu petlju i kažu "ok, ovo nije nivo za naš medij, daj da ponudimo nešto bolje".

„To vrijeme mora doći brzo ili nas neće biti“, smatra Maraš, koji je 2.600. tvit posvetio „naprednoj omladini, uz želje da upale mozak pa da mrdnemo“.

“Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” je projekat Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, koji ima za cilj osnaživanje društvenog aktivizma putem te mreže. Kroz projekat “Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” i putem zvaničnog naloga @cgtvituje tokom šest mjeseci, tviteraši i šira javnost će imati priliku da upoznaju Crnu Goru na način na koji je vide afirmisani stručnjaci iz različitih oblasti.

Do 24. januara će tvitovati doktor bioloških nauka, profesor i ekološki aktivista Marija Vugdelić. Njene objave mogu se pratiti na hashtagu #CGbio.

O dosadašnjim diskusijama možete čitati na stranici projekta.

Himna mora da se "pojača"

Najveću pažnju Maraš je kod tviteraša privukao pitanjem kako im, ako zanemare patriotizam i tekst, muzički zvuči nacionalna himna. Mišljenja su podijeljena, pa je za neke ona moćna, za druge slaba, osim kada je izvodi neki dobar hor.

Maraš smatra da himna muzički može da bude znatno bolja, i da je za to trebalo imati konkurs za aranžmane za različite prigode. On je dodao i kako himna mora da grmi, a crnogorska, kako je rekao, mora da se "pojača" da bi se taj efekat nadoknadio.

Saznanje da je Željko Joksimović radio muziku za najgledaniju regionalnu seriju "Budva na pjenu od mora" otvorilo je diskusiju o tome zašto kompozitor nije iz Crne Gore, odnosno zašto nije otvoren konkurs za domaće autore. Maraš je rekao da je to jedan od problema crnogorskog identiteta, jer smatra da ljudi koji bi trebalo da otvore takav konkurs vjerovatno i ne smatraju da postoje crnogorski kompozitori koji bi to mogli da odrade.

Iz serije "Budva na pjenu od mora"

Za podizanje kvaliteta crnogorske muzičke scene, smatra Maraš, neophodno je, pored ostalog, i postojnje državne produkcije.

Ako hoćeš svjetski brend, moraš ići iz Crne Gore

Crna Gora glumce, muzičare, te uopšte kulture radnike može zadržati u zemlji i istovremeno ih učiniti „svjetskim“ samo sistemom vrijednosti koji mora biti formiran, kaže Maraš.

„Niko ne može biti "svjetski brend" ukoliko nema neku posebnost koja će ga tu i pozicionirati. Na primjeru našeg mladog gitariste Miloša Karadaglića se to možda i najbolje vidi. Ne volim fraze "šta bi bilo kad bilo" ali, nisam od onih koji bi mu rekli "bolje da si ostao u Crnoj Gori umjesto što si skupio petlju i pošao direktno u epicentar današnje klasične muzike, u London, na Kraljevsku akademiju". To je fer... Ako vjeruješ i ako vrijediš, put nalazi tebe, a ne tražiš ti njega. Ali ti putevi su daleko od naših. Šule Jovović je jedan od najboljih evropskih jazz gitarista, i to nije samo moje mišljenje, već i mišljenje struke, sa svih meridijana koji su ga upoznali, ali avaj... Šule je tu, živi i radi u Podgorici, za neku platu od koje, siguran sam ne živi luksuzno i uči djecu osnovama jazz muzike. U kontekstu Miloša Karadaglića, da je Šule krenuo ka SAD, bilo kada i posljednjih 30 godina, danas bi živio i radio negdje tamo, siguran sam. Da ne pominjem više ljude pojedinačno, ista pravila važe za sve. Trenutno, da biste se stavili na muzičko tržište, morate promijeniti mjesto prebivališta za neko van ovih prostora“, kazao je Maraš.

Krajem marta prvi Sejdefa Ethno/Jazz Festival

Kao lični doprinos za poboljšanje stanja u oblasti kulture, Maraševa izdavačka kuća "Rabbit Records Music" će krajem marta organizovati prvi Sejdefa Ethno/Jazz Festival.

„To će biti doprinos kulturnom i kvalitetnom muzičkom programu Glavnog grada. Nadam se da ću uspjeti u namjeri da postane tradicionalan i time postane stub kvalitetnog muzičkog izraza, u kome će, uz kvalitetna gostovanja ljudi van ovih prostora, crnogorski autori i izvođači imati mogućnost da pokažu svoja kreativna dostignuća“, kazao je Maraš.

Galerija