Radunović: Novim zakonom do povećanja kvaliteta transfuzije krvi

Prema njegovim riječima, dosadašnjem Zakonu o obezbjeđivanju krvi je bilo potrebno potpunije usaglasiti sa propisima Evropske unije.
3 komentar(a)
Miodrag Radunović, Foto: Savo Prelević
Miodrag Radunović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 20.01.2014. 12:38h

Transfuziološka djelatnost u Crnoj Gori dostići će visok nivo standarda kvaliteta i bezbjednosti novim zakonom o obezbjeđivanju krvi, rekao je ministar zdravlja Miodrag Radunović.

On je kazao da će predloženim zakonom biti obezbijeđeno očuvanje javnog zdravlja, sprječavanje prenosa zaraznih bolesti, preduzimanje mjera i sistema kvaliteta u obavljanju transfuziološke djelatanosti, uz obezbjeđenje davanja krvi koje je dobrovoljno, anonimno i bez naknade.

“Primjena dosadašnjeg Zakona o obezbjeđivanju krvi ukazala na potrebu potpunijeg uređenja standarda kvaliteta, bezbjednosti i nadzora u prikupljanju, testiranju, preradi, skladištenju, distribuciji, izdavanju i upotrebi krvi i komponenti krvi, u cilju obezbjeđenja visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi”, rekao je Radunović agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, dosadašnjem Zakonu o obezbjeđivanju krvi je bilo potrebno potpunije usaglasiti sa propisima Evropske unije koji uređuju tu oblast, zbog čega je Ministarstvo zdravlja pripremilo novi zakon.

Radunović je najavio da će biti nastavljena harmonizacija i primjena Evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori koji će, kako je pojasnio, rezultirati završetkom izgradnje objekata Zavoda za transfuziju krvi i nabavkom opreme.

Čeka nas ozbiljan posao

Radunović je kazao da je su u Ministarstvu zdravlja završili sve što je predviđeno Planom Vlade za prošlu godinu, navodeći da taj resor čeka ozbiljan rad u ovoj godini na primjeni politika da bi podigli kvalitet zdravstvene zaštite i bolju dostupnost.

“U narednom periodu biće nastavljene aktivnosti na reformi zdravstvenog sistema, koja je dugotrajan proces i zahvata sve segmente zdravstvene djelatnosti, sklapajući mozaik efikasne, kvalitetne i bezbjedne zdravstvene zaštite”, naveo je on.

Hronične nezarazne bolesti su, kako smatra Radunović, poseban izazov, pojašnjavajući da zahtijevaju osmišljen pristup i kreiranje aktivnosti koje su usmjerene ka otklanjanju riziko faktora, “prije svega, energičnijim multisektorskim pristupom u afirmaciji zdravih stilova života i edukativno vaspitnim radom”.

“U tom smislu, biće donešen Akcioni plan za borbu protiv hroničnih nezaraznih bolesti za period 2014-2016, sa aktivnostima i nosiocima tih aktivnosti koje će doprinijeti suzbijanju i eliminaciji riziko faktora (upotreba nikotina, alkohola, stres, nezdrava ishrana, unos soli, fizička neaktivnost), u cilju smanjenja visike stope obolijevanja i umiranja od bolesti srca i krvnih sudova”, kazao je on.

Prema riječima Radunovića, reforma je proces, pojašnjavajući da pojedini segmenti zdravstvenog sistema još nijesu zahvaćeni promjenama i da su moguće pojave određenih barijera dostupnoj zdravstvenoj zaštiti.

“Takve barijere mogu stvoriti prostor za koruptivne radnje i inoviranjem Akcionog plana za borbu protiv korupcije u zdravstvu treba da se prepoznaju aktivnosti kojima će se efikasno smanjiti prostor za postojanje ove negativne pojave”, precizirao je Radunović.

On je rekao da značaj uvođenja privatne inicijative u oblast zdravstvene zaštite, zahtijeva identifikovanje oblasti za uključivanje privatnog sektora, u pružanju zdravstvenih i nezdravstvenih usluga.

„Uključivanje privatnih zdravstvenih ustanova će se sagledati sa aspekta racionalizacije sredstava, konkurentnosti, dostupnosti i kvaliteta zdavstvene zaštite“, dodao je Radunović.

Rekonstrukcije iz kredita

Kako je kazao, ove godine je planirana primjena mjera energetske efikasnosti u pet od 13 planiranih zdravstvenih objekata, projektom koji će biti finansiran kreditom Svjetske banke.

„Ukupan iznos kredita je pet miliona eura, a ove godine planirano je da bude urađena adaptacija i rekonstrukacija u cilju primjene mjera energetske efikasnosti za Opštu bolnicu Cetinje, Dom zdravlja Cetinje, Opštu bolnicu Kotor, Dom zdravlja Kotor i Kliničkog centra Crne Gore“, naveo je Radunović.

Za rekonstrukciju navedenih objekata, kako je kazao, predviđen je budžet u iznosu od 2,4 miliona eura.

Radunović je kazao da će Ministarstvo nastaviti pregovore sa razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB) oko dobijanja kredita za izgradnju Ginekološko akušerske klinike i Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore.

„Ove godine biće nastavljeni i pregovori sa Svjetskom bankom za dobijanje kredita u cilju unapređenja upravljanja i finansiranja zdravtsvenog sistema i poboljšanja dostupnosti i kvaliteta zdravtsvenih usluga i finansijaske održivosti sistema“, kazao je on.

U okviru novca iz ovog kredita, kako je dodao, planirana je izgradnja Infektivno-dermatološke klinike Kliničkog centra Crne Gore.

„Tokom godine biće nastavljena primjena IPA projekata Adriatic model održive mobilnosti u oblasti zdravstvene zaštite, optimalno korišćenje energije i prirodnih resursa i ublažavanje posledica prirodnih nepogoda sa akcentom na nabavku opreme za potrebe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć kao i edukaciju zaposlenih“, najavio je Radunović.

Bonus video: