Činjenicu da se najviše novca u Budvi zarađuje ne od turizma, već od građevinskog biznisa, po svoj prilici je dobro prepoznala i Mitropolija crnogorsko-primorska, ucrtavajući brojne turističke i stambene objekte na svojoj zemlji u Buljaričkom polju.
Naime, Mitropolija može da bude više nego zadovoljna kako je urbanistički valorizovala svojih 51 hiljadu kvadrata zemlje u Buljarici, jer se novim planskim dokumentom izašlo u susret željama crkve da na svojim parcelama, osim turističkih vila, ucrta i poslovno-stambene objekte, javnu garažu, sportske i rekreativne terene, park, kao i hotel.
Opština je i ovoga puta bila više nego dobar partner crkvi, kao što je to i bila prethodnih pola decenije, pa je i ovoga puta Mitropoliji ispunila želju, ucrtavajući ono što im je u tom trenutku interes.
Planeri u Buljarici, koja je spomenik prirode i prirodni rezervat, nijesu predvidjeli izgradnju kula i solitera, kako je to u Budvi slučaj
Plan, koji je morao da doživi i korekciju, nakon što ga je prije tri mjeseca na doradu vratilo Ministarstvo održivog razvoja, sada je konačno dobio saglasnost, i trenutno se, do kraja mjeseca, planski dokument nalazi na javnoj raspravi i svim građanima je omogućeno da imaju uvid.
Amfilohije (Foto: Vesko Belojević)
Planeri u Buljarici, koja je spomenik prirode i prirodni rezervat, nijesu predvidjeli izgradnju kula i solitera, kako je to u Budvi slučaj, već je maksimalana spratnost pri obali, izuzev dva predviđena hotela, prizemlje i jedna etaža, dok je za hotelske kapacitete dozvoljeno šest etaža.
Inače, Mitropolija crnogorsko-primorska, jedan je od najvećih zemljoposjedika u Budvi, jer se računa da u svome vlasništvu ima govoto milion kvadrata atraktivnih zemljišnih parcela, u Buljarici, kao dobro manastira Gradište, ima uknjiženo desetak parcela, raštrkanih, što na samoj pjeni od mora, što iznad magistrale, ukupne površine 51.572 kvadrata.
Crkva je dozvolila i da se na dijelu njene parcele od 1100 kvadrata na samoj pjeni od mora, dozvoli gradnja hotela
Na mjestu nekadašnjeg kamp naselja, nedaleko od plaže, na parceli od 4.051 kvadrata, crkva je ucrtala turističke vile, što je jedino i bilo moguće, jer je kompletan pojas uz plažu, do njene polovine, koliko je ovaj plan obuvatio, tretiran kao turistička zona.
Crkva je dozvolila i da se na dijelu njene parcele od 1100 kvadrata na samoj pjeni od mora, dozvoli gradnja hotela. Naime, crkvena parcela nalazi se u susjedstvu zemljišnog kompleksa od 11 hiljada kvadrata, na kojem je planom dozvoljena gradnja hotelskog kompleksa, koji zahvata i crkvenu zemlju.
Crkva nije tražila ucrtavanje objekata kada je riječ o kompleksu manastira Gradište iznad magistrale, već joj se samo izašlo u susret kada je riječ o uređenju i proširenju groblja
Nedaleko od ovih parcela, takođe ispod Jadranske magistrale, crkva ima i još dvije atraktivne lokacije - od 7.500 kvadrata, na kojoj je ucrtana takođe zgrada mješovite namjene, i od 4.700 kvadrata bruto građevinske površine sa predviđene tri etaže.
Crkva nije tražila ucrtavanje objekata kada je riječ o kompleksu manastira Gradište iznad magistrale, već joj se samo izašlo u susret kada je riječ o uređenju i proširenju groblja.
“Vijesti” su ranije pisale da je MPC u okviru dobra crkve Sveta Petka, na zaobilaznici, gdje je već izgrađen hotel „Podostrog“ u njenom vlansištvu te dvije stambene zgrade, čiji su stanovi uglavnom rasprodati, ucrtala i još tri stambene zgrade sa sedam i pet etaža, te manji hotel.
Javna Garaža i sportski tereni na crkvenoj zemlji
Ono što je za svaku pohvalu, je to što je Mitropolija na dvjema svojim parcelama od 6.005 i 2.887 kvadrata ucrtala velike javne garaže.
Planom je predviđeno, što je crkva aminovala, da se izgradi podzemna garaža, koja će biti malo izdignuta, a da se na njenom krovu napravi velika zelena površina, sa sportsko- rekreativnim sadržajima, teranima za tenis i ostale sportove.
Značajan dio parcele biće i zelena površina, čime se crkva odrekla svojih gotovo deset hiljada kvadrata zarad opšteg interesa stanovništva Buljarice.
Zakonom odavno zaštićena
“Buljarica je davne 1968. zaštićena kao predio posebnih prirodnih odlika. Već 2006. godine Buljarica dobija status Emerald staništa Bernske konvencije kao jedinstvena, djevičanska i biodiverzitetom bogata uvala na obali Jadrana, da bi godinu kansije proglašena za područje od međunarodnog značaja za boravak ptica prvenstveno kao gnjezdilište, zimovalište i odmaralište na proljećnoj seobi ptica koje preko Jadrana dolaze iz Afrike.
Inače, Buljarica zadovoljava tri od devet kriterijuma Ramsarske konvencije kao jedinstvena, rijetka i reprezentativna močvara na istočnoj obali Jadrana, stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmizavaca i ptica, te ključno mjesto u migraciji ptica. Uz Ulcinjsku solanu na jugoistoku, Buljarica predstavlja jedan od najprovjetrenijih lokaliteta u Crnoj Gori. U neposrednom zaleđu plaže se nalazi gust tršćak koji se nastavlja na poplavne livade i šumu. Ova šuma predstavlja jednu od posljednjih, očuvanih i stoljetnih mediteranskih šuma hrasta i jasena”, saopštila je nedavno lokalna NVO “Društvo za zaštitu ekologije” koja se bori za zaštitu Buljarice.
Galerija
Bonus video:
