Ispunjenje evropskih standarda u zaštiti životne sredine biće jedan od ključnih uslova za prijem Crne Gore u Evropsku uniju. To je jedno od najtežih i najskupljih poglavlja i Crnu Goru u tom smislu čeka veliki i težak posao”, kaže u razgovoru za “Vijesti” Ervin Spahić, vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine.
On kaže da poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, obuhvata oko 700 raznih propisa i čini trećinu ukupnog zakonodavstva EU.
"Pregovori iz tog poglavlja, važe za jedne od najzahtjevnijih. Za njihov završetak treba dosta vremena i još više novca, koji je neophodan za izgradnju nove i održavanje postojeće ekološke infrastrukture, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, kao i za uspostavljanje novih standarda i mehanizama sprečavanja ugrožavanja životne sredine”, kaže Spahić.
Ako želimo da uđemo u EU moraćemo potuno da promijenimo ekološku svijest. Da znamo da sve što bacimo u kontejner nije beskorisno smeće i da najrazvijenijim zemljama tek dio toga završi na deponiji
“Od krucijalne važnosti su oblasti: kvalitet voda, upravljanje otpadnim vodama, industrijsko zagađenje, upravljanje različitim vrstama otpada, sprečavanje stvaranja otpada, selekcija otpada i njegova ekonomska valorizacija”, napominje Spahić.
Iako će finansijska sredstva EU, dostupna u pretpristupnom periodu, činiti samo manji dio ukupno potrebnog novca za životnu sredinu, Spahić smatra da će pare iz EU ipak znatno doprinijeti razvoju administrativne strukture i kapaciteta za privlačenje budućih, bitno značajnijih finansijskih sredstava unutar fondova EU, koji će nam kasnije biti na raspolaganju.
“Svakako dobro je što je do sada veliki broj zakona iz oblasti životne sredine kvalitetno usaglašen sa evropskim direktivama i da se izmjenama krivičnog zakonodavstva i ugrožavanje životne sredine smatra krivičnim djelom”, objašnjava Spahić.
Ako želimo da uđemo u EU moraćemo potuno da promijenimo ekološku svijest. Da znamo da sve što bacimo u kontejner nije beskorisno smeće i da najrazvijenijim zemljama tek dio toga završi na deponiji.
“Osim promjene ekološke svijesti, usaglašavanja našeg sa evropskim zakonodavstvom i njegove primjene u narednom periodu glavna priča će biti održivi razvoj koji suštinski znači očuvanje prirodnih ekosistema, racionalno korišćenje prirodnih resursa istovremeno i povećanje kvaliteta života i unapređenje životne sredine. Koncept održivog razvoja, dnosno usklađenost ekonomskog, tehnološkog, socijalnog i kulturnog razvoja sa zaštitom životne sredine predstavlja novu razvojnu paradigmu i filozofiju društvenog života. To će u narednom periodu biti i za nas ozbiljan zadatak”, kaže Spahić.
Prije toga Crnu Goru čekaju vrlo konkretni poslovi na sanaciji crnih ekoloških tačaka, uz podršku Svjetske banke.
“Najizraženiji ekološki problem Crne Gore su takozvane 'crne ekološke tačake'. To su KAP baseni crvenog mulja i odlagalište industrijskog otpada;; Jadransko brodogradilište Bijela odlagalište industrijskog otpada grit; Termoelektrana Pljevlja odlagalište pepela i šljake 'Maljevac' i flotacijsko jalovište Gradac rudnik 'Šuplja stijena' u Pljevljima. Na osnovu urađenih analiza, kao najoptimalnije rješenje za izgradnju nacionalne deponije za opasni otpad pokazala se lokacija KAPa. Tamo se već nalazi deponija opasnog otpada koju je potrebno sanirati kako ne bi došlo do ugroženosti životne i radne sredine, kao i kompletne okoline. Na Vladi je odluka o eventualnom izvozu otpada, naravno ukoliko se utvrdi da je to bolja i isplativija opcija“, naglašava Spahić.
Niko nam još nije tražio procjenu uticaja autoputa
Agencija za zaštitu životne sredine još nije dobila zahtjev za procjenu uticaja na životnu sredinu izgradnje dionice autoputa SmokovacMateševo, čiji se mogući, skori početak iz naše Vlade najavljuje za 25. februar.
“Rađena je jedna procjena 2008. godine ali bi, ako se krene u izgradnju, morala da se radi nova. Takav zahtjev još nijesmo dobili”, kaže Spahić. Prije početka izgradnje i metra autoputa mora se uraditi eleborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, što je preduslov za dobijanje ostalih dozvola za početak gradnje.
Njemačka pola smeća reciklira
Kao najnapredniji sistem upravljanja otpadom Spahić ističe Njemačku.
“Njemačka spada u šest zemalja EU, koje problem sa otpadom rješavaju na najefikasniji mogući način reciklažom. Ona polovinu komunalnog otpada reciklira, a prosjek EU je 25 odsto. Njemačka svoje deponije gotovo i ne koristi, a u ostatku Evrope u prosjeku skoro 40 odsto otpada završi na deoponijama. Što se tiče naše zemlje, neadekvatno upravljanje otpadom jedan je od najvećih problema zaštite životne sredine”, kaže Spahić.
Planeta godišnje teža za četiri milijarde tona otpada
Rast broja stanovnika planete i povećanja potrošnja znači i više otpada na čitavoj planeti.
“Neki podaci govore da preko četiri milijarde tona industrijskog, komunalnog i opasnog otpada nastane godišnje širom svijeta”, kaže Spahić. I jedna od najmanjih država planete Crna Gora ima ozbiljne probleme i sa količinom i sa tretmanom otpada.
Spahić kaže da smo, prema podacima Zavoda za statistiku, 2012. “proizveli” gotovo 278 hiljada tona komunalnog otpada.
“Uzimajući u obzir procijenjeni podatak o broju stanovnika sredinom godine, u 2012. godini je sakupljeno 1,23 kilograma otpada po glavi stanovnika, što je za šest odsto manje u odnosu na prethodnu godinu”, objasnio je Spahić.
Galerija
Bonus video:
