green home

"Nekome smeta zaštita pod okriljem UNESCO-a"

U NVO „Green Home” tvrde da u resornom Ministarstvu i JP NPCG nijesu željeli da Skadarsko jezero postane rezervat biosfere
3 komentar(a)
Ažurirano: 19.02.2019. 19:25h

Predstavnica NVO “Green Home” Jelena Marojević tvrdi da u Ministasrtvu održivog razvoja i turizma i preduzeću Nacionalni parkovi “Crne Gore” nijesu bili spremni da podrže projekat kojim bi se Skadarsko jezero stavilo pod zaštitu UNESCO-a (Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu).

Ona je za “Vijesti” kazala da trenutno rade na studiji izvodljivosti projekta, kako bi pomenutim institucijama obezbijedili sve neophodne podatke koji bi im pomogli prilikom donošenja odluke da se Skadarsko jezero proglasi za UNESCO-ov rezervat biosfere.

Marojević je ocijenila da će nakon izrade studije biti jasno koliko su nadležni zaista spremni da sarađuju i da podrže inicijativu.

Ona istakla da su inicijativu 2011. godine pokrenuli “Green Home” u Crnoj Gori i “INCA” u Albaniji i da su za to dobili podršku Evropske delegacije.

“Riječ je o vrlo ozbiljnom projektu koji proklamuje imenovanje određenog područja UNESCO-a lokalitetom, ali u okviru vrlo specifičnog 'Čovjek i biosfera' programa, koji zagovara primjenu principa održivog razvoja, koji bi povoljno uticao ne samo na zaštitu lokaliteta, već i na veću ekonomsku nezavisnost lokalnih zajednica. Nakon završetka projekta, uz podršku UNESCO-a, kroz Nacionalnu komisiju za saradnju sa UNESCO-om nastavili smo aktivnosti na izradi Nominacionog formulara. Međutim, iako je Nacionalna komisija za UNESCO podržala inicijativu kao prioritetnu, nijesmo naišli na podrsku institucija koje su članovi same komisije koja je i podržala projekat. Iz tog razloga bili smo primorani da nađemo kompromisno rješenje, kako bi se obezbijedili svi neophodni podaci koji bi nadležnim istitucijama, Ministrarstvu održivog razvoja i Nacionalnim parkovima, pomogli prilikom zvanične odluke ili stava o daljem nastavku rada kada je pitanju proglašenja Skadarskog jezera za UNESCO-ov rezervat biosfere.

Pored Skadarskog jezera, koja su najvažnija prirodna područja na teritoriji glavnog grada?

Područje Komova koje pripada Podgorici i koje bi trebalo biti zaštićeno kao regionalni park i kanjon Cijevne, kao jedan od najvažnijih centara biodiverziteta ne samo u Podgorici, nego i u Crnoj Gori, ali svakako i rijeke Morača i Zeta. Kada govorimo o gradskom jezgru, tu u prvom redu treba pomenuti park-šumu i brdo Gorica, zatim Ljubović i ćemovsku šumu sa Ćemovskim poljem.

Koliko Glavni grad ulaže u očuvanje prirode?

Glavni grad karakteriše nekoliko vrlo atraktivnih prirodnih područja čije očuvanje nameće neophodnost uspostavljanja adekvatnog upravljanja. Glavni grad je negdje kroz svoja planska dokumenta, kao što su PUP i LEAP (lokalni ekološki akcioni plan) prepoznao ova područja kao vrijedna, ali je nedovoljno učininjeno na njihovoj zaštiti i valorizaciji... Već duže vrijem ne realizuje se iniicijativa za zaštitu Cijevne, kao spomenika prirode, koju je 'Green Home' pokrenuo sa GO Tuzi 2010. i koja je našla svoje mjesto u LEAP-u, kao jedna od aktivnosti koja će biti realizovana do 2014.

Pored toga, vrlo je aktuelna ideja o izgradnji tunela kroz brdo Gorica, a kojoj se protivi veliki broj građana i ekoloških aktivista.

Imamo i primjer Ćemovskog polja, koje pored svih bioloških vrijednosti i potencijala da postane park šuma i izletište i da se njegov stepen zaštite podigne na viši novo, nažalost služi velikom broju nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca kao mjesto za nezakonito odlaganje velike količine otpada, od građevinskog i biljnog do životinjskog porijekla, što problem čini još većim. 

Potrebno je posvetiti posebnu pažnju proširenju urbanih zelenih površina... u gradskim četvrtima i formiranja zaštitnog zelenila oko infrastrukturnih objekata

Kao pozitivan primjer svakako treba pomenuti raspisivanje tendera i najavu izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, čime bi se doprinijelo poboljšanju kvaliteta voda Morače nizvodno od Podgorice i Skadarskog jezera.

Šta bi i kako trebalo promijeniti kada je riječ o odnosu lokalne vlasti, ali i građana prema prirodi?

Potrebno je posvetiti posebnu pažnju proširenju urbanih zelenih površina... u gradskim četvrtima i formiranja zaštitnog zelenila oko infrastrukturnih objekata. Na taj način se može značajno unaprijediti i poboljšati kvalitet životnog prostora.

Činjenica je da su pojedini prostori izloženi nemaru i neodgovornom ponašanju od strane građana, u smislu odlaganja otpada, uništavanja mobilijara ili vegetacije i slično, što govori o niskoj svijesti građana kada je u pitanju ekologija. Svakodnevni i veliki napori komunalnih službi na čišćenju i odvoženju otpada ne predstavljaju trajno rješenje i ovaj problem zahtijeva sistemski način rješavanja uz veću podršku države.

Potrebno je angažovanje na edukaciji građana i njihovom uključivanju u rješavanje problema. Možda bi trebalo razmisliti o uvođenju određenih stimulativnih mjera koje bi podstakle građane da povedu više računa o tome na koji način i gdje odlažu svoj otpad. Prednost Podgorice... bi mogla biti postojanje sanitarne deponije i reciklažnog centra...

Koje projekte je “Green home” realizovao na teritoriji glavnog grada, a koje planirate u budućnosti?

Pored pomenutih inicijativa za zaštitu Cijevne, čišćenja i uređenja Ćemovskog polja... treba pomenuti akcije čišćenja kampova 1 i 2 na Koniku, pri čemu smo i svakodnevno aktivni na edukaciji stanovnika u vezi sa pitanjima reciklaže i selekcije otpada, kao i unapređenja komunalne infrastrukture, u sklopu čega smo na tom području postavili i određeni broj velikih kontejnere za otpad. Posvećeni smo i unapređenju upravljanja zaštićenim područjima, u prvom redu Skadarskog jezera, na kom realizujemo nekoliko projekata. Kada su u pitanju akcije čišćenja... do sada smo uvijek imali podršku i pomoć Komunalnog preduzeća i “Čistoće”.

Koje su ekološke crne tačke Podgorice?

Pored KAP-a... može se izdvojiti nekoliko problema koji se mogu definisati kao crne tačke. To je prije svega problem otpadnih voda i kolektora, zatim već pomenuto Ćemovsko polje, ali i pitanje otpada u koritima rijeka koje postaje naročito vidljivo u zimskom periodu i za koje čini se trenutno Glavni grad nema adekvatno rješenje

Galerija