Umjetnost je često na margini obrazovnog sistema u Crnoj Gori, a to nije slučaj samo sa obrazovanjem, već i društvom uopšte i to treba da se mijenja. To žele roditelji vrtićke djece, osnovaca i srednjoškolaca, na to ukazuju prosvjetni radnici, ali i biznis sektor.
“Umjetnost podstiče kreativno mišljenje, sposobnost vizualizacije problema i rješenja, empatiju i timsku saradnju”, kaže Biljana Krivokapić, nastavnica informatike u podgoričkoj Osnovnoj školi “Štampar Makarije”.
“Umjetnost nije samo dodatak nauci, ona je most između ideja i njihove primjene”, poručuju iz kompanije “Domen”.
“Domen”, agent registracije nacionalne internet oznake.me, godinama promoviše STEM model, a nedavno su obrazovnoj inicijativi koju promovišu godinama - nauka (Science), tehnologija (Technology), inženjerstvo (Engineering) i matematika (Mathematics), dodali i umjetnost (Art):
“STEM podstiče inovacije, ali kada dodamo umjetnost, dobijamo potpuno novi način razmišljanja - spoj logike i mašte, nauke i estetike. Leonardo da Vinči je to znao još prije nekoliko vjekova kada je rekao: ‘Proučavaj nauku umjetnosti. Proučavaj umjetnost nauke.’ Neki od najvećih naučnika i inovatora svih vremena bili su i umjetnici. Veliki broj dobitnika Nobelove nagrade u nauci svirao je neki instrument, slikao ili pisao poeziju. Umjetnost razvija drugačiji način razmišljanja, osjetljivost za detalje i izražavanje ideja koje se ne mogu uvijek objasniti formulom”, navode na portalu steamedukacija.me, uz najavu o pokretanju obrazovne inicijative kojom se pristup učenju i razvoju mladih u Crnoj Gori proširuje iz STEM u STEAM model.
Svjesni da i među mladima postoji interesovanje za STEM oblasti i da dodavanje umjetnosti može dodatno da obogati obrazovni proces, i u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) kažu da će razmotriti kako da za njegovu jasnu implementaciju pronađu adekvatne modele i nastavne metode...
Šta kažu roditelji
Roditelji u Crnoj Gori vjeruju da su matematika, nauka i programiranje ključne vještine za razvoj njihove djece. To su pokazali podaci dobijeni kroz onlajn upitnik Udruženja “Roditelji”, sproveden početkom školske godine. U tom smislu, roditelji ne odvajaju ni umjetnost i kulturu.
Putem upitnika, koji je ispunilo preko 5,5 hiljada roditelja djece vrtićkog uzrasta, i djece osnovnih i srednjih škola, iz svih opština Crne Gore, oni su mogli da saopšte šta smatraju važnim da se mijenja u sistemu obrazovanja.
“U skladu sa globalnim trendovima i potrebama tržišta rada, roditelji prepoznaju važnost razvijanja digitalnih i STEM vještina djece. Preporuka je da se ove oblasti posebno ojačaju kroz nastavne planove i programe, uz osiguranje neophodne digitalne infrastrukture i nastavnih sredstava u školama”, kazala je “Vijestima” izvršna direktorica te NVO Kristina Mihailović.
Analiza odgovora, podsjeća ona, pokazuje da 85 odsto roditelja vidi STEM vještine kao ključne za budućnost svoje djece.
“Ovo odražava značaj STEM područja u modernom svijetu rada i potrebu da obrazovni sistem ide u korak sa tim”, rekla je ona.
Analiza odgovora na upitnik te NVO pokazala je i da približan procenat, oko 80,3 odsto roditelja, ističe umjetnost i kulturu kao značajne ili veoma značajne.
To, kaže Mihailović, ukazuje na potrebu za očuvanjem i promovisanje i ovih vrijednosti u obrazovanju.
Likovno i muzičko na margini
Stavove roditelja potvrđuje i Biljana Krivokapić, nastavnica informatike u podgoričkoj Osnovnoj školi “Štampar Makarije”:
“Umjetnost podstiče kreativno mišljenje, sposobnost vizualizacije problema i rješenja, empatiju i timsku saradnju. Sve to su vještine koje su ključne i u nauci, tehnologiji i inženjerstvu. Kada učenik nauči da crta skicu robota, on ne razvija samo likovnu pismenost, već uči kako da predstavi svoju ideju, planira strukturu, predvidi eventualne prepreke. Umjetnost uči mlade da misle izvan okvira, da se ne boje greške i da razviju svoj lični izraz, a to je sve što potrebno u modernom IT i STEAM okruženju”, rekla je Krivokapić za “Vijesti”.
Prema njenim riječima, umjetnost je u obrazovnom sistemu Crne Gore često marginalizovana, ali to nije slučaj samo u obrazovnom sistemu, već u društvu uopšte:
“Broj časova u nastavi muzičke i likovne kulture u osnovnim školama je minimalan, uglavnom jedan čas sedmično. Međutim, doprinos umjetnosti u svemu što radimo je nemjerljiv. Na primjer, u svom radu sa učenicima koji se bave robotikom, upravo likovno oblikovanje, komponovanje muzičkih efekata ili priprema scenografije za prezentaciju projekta, glavni su elementi koji ih pokreću, motivišu i čine da se povežu sa temom na dubljem nivou. Time se dodatno postiže da i oni učenici koji možda nijesu inicijalno 'tehnički' orijentisani, daju doprines timu na svoj način upravo kroz umjetnički efekat”.
Biljana Krivokapić kazala je i da kao nastavnica informatike i mentorka u oblasti robotike, svakodnevno svjedoči koliko je važno da djeca uče kroz integrisane sadržaje, u kojima znanje ne ostaje izolovano unutar jedne oblasti, već se povezuje kroz više predmeta.
“Upravo u svojoj praksi u radu sa djecom, posebno kroz vannastavne aktivnosti poput robotike, svjedočim neizostavnom kombinovanju programiranja i dizajna, sa ciljem kreiranja robota koji ne samo da tehnički funkcionišu, već su i vizuelno atraktivni, funkcionalni u realnom prostoru i često inspirisani pričom koju su djeca sama osmislila”, rekla je ona.
STEM u razvoju, ali ima još posla
Prema njenim riječima, STEM se u crnogorskom obrazovnom sistemu razvija, ali još nije sistemski ukorijenjen.
“Ima svijetlih primjera pojedinačnih škola, nastavnika i inicijativa, ali više kao rezultat entuzijazma i lične inicijative, nego strateškog pristupa. Međutim, da bi ovakvi modeli bili održivi i sistemski prisutni, potrebna je jasna podrška Ministarstva i integracija STEM/STEAM pristupa kroz sve nivoe obrazovanja. Ono što ohrabruje jeste činjenica da je ove godine, kroz program MPNI u okviru EPALE platforme, STEM postavljen kao centralna tema, što pokazuje da postoji svijest o važnosti ovakvog pristupa. Vjerujem da će ova inicijativa podstaći nove projekte, povezivanja i podršku nastavnicima, kako bi STEM pristup postao integrisani dio nastave i vannastavnih aktivnosti”.
MPNI razmatra kako da doda umjetnost
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pozdravili su inicijativu “Domena” kojom obrazovni model STEM proširuje u STEAM. Ta inicijativa, navode u odgovoru “Vijestima”, “može biti značajan korak ka modernizaciji obrazovanja u Crnoj Gori”.
“I nije nešto što Ministarstvo već nije prepoznalo u svojim javnim politikama. Uključivanje umjetnosti u naučne, tehnološke, inženjerske i matematičke discipline omogućava razvoj kreativnog razmišljanja, što je jedan od ključnih ciljeva reforme obrazovanja na kojoj ćemo raditi u narednom periodu”, navode u odgovoru iz resora koji vodi Anđela Jakšić Stojanović i dodaju da je Strategija reforme obrazovanja 2025. do 2035. usmjerena na interdisciplinarni pristup i promociju inovativnih rješenja.
Kako su kazali, STEM model je već prisutan u crnogorskom obrazovnom sistemu, njegova primjena se postepeno širi, a kao jedan od primjera navode Gimnaziju “Petar I Petrović” iz Danilovgrada, u kojoj je osnovan STEM klub.
Taj klub, objavile su “Vijesti” nedavno, osnovan je na inicijativu učenice Ive Otašević, uz podršku i u saradnji sa profesorima iz STEM oblasti.
NE PROPUSTITE
Taj primjer, navode iz resora prosvjete, pokazuje da među mladima postoji interesovanje za STEM oblasti, a dodavanje umjetnosti, kako su rekli, može dodatno obogatiti obrazovni proces:
“To je nešto što ćemo razmotriti u narednom periodu, u cilju pronalaženja adekvatnih modela i nastavnih metoda za njegovu jasnu implementaciju”...
Prirodni saveznik digitalne transformacije
STEAM pristup je prirodni saveznik digitalne transformacije, kaže Biljana Krivokapić.
“On promoviše interdisciplinarni pristup učenju, korišćenje digitalnih alata ne samo kao sredstva, već i kao platforme za izražavanje i stvaranje. U savremenom svijetu, gdje su granice između nauke, tehnologije i umjetnosti sve tanje, obrazovni sistem mora prepoznati da kreativnost, inovativnost i umjetnost nisu dodatak, već srž savremenih kompetencija”, rekla je ona.
Upravo kroz STEAM pristup, kako je dodala, nastava može da bude modernizovana, na način da je više projektno orijentisana, timska, istraživačka.
“Možemo uključiti umjetnost kao prostor gdje učenici uče da prezentuju, argumentuju, osjećaju. Na mojim radionicama i projektima, upravo taj spoj programiranja, dizajna, muzike i narativa dovodi do najsnažnijih rezultata, jer učenici uče cijelom svojom ličnošću”, poručila je Krivokapić.
Šta predviđa Strategija reforme obrazovanja
Strategija reforme obrazovanja 2025. do 2035. i Akcioni plan za period 2025. do 2026. postavlja temelje za modernizaciju obrazovnog sistema, uključujući i STEM inicijative, kazali su iz MPNI.
Te inicijative su, pored ostalog, uvođenje obaveznih STEM modula u osnovne i srednje škole, radi povećanja digitalne pismenosti i tehničkih vještina učenika, razvoj laboratorija za eksperimentalno učenje u školama, uključujući opremu za robotiku, programiranje i inženjerske projekte.
Tu je, dodaju, podrška STEM klubovima u gimnazijama i stručnim školama, poput onog u Gimnaziji u Danilovgradu, radi podsticanja praktičnog učenja kroz projekte i takmičenja, podsticanje razvoja kreativnih industrija kroz saradnju sa univerzitetima i privatnim sektorom, kako bi se učenici pripremili za tržište rada u oblastima koje kombinuju umjetnost i tehnologiju.
“Uvođenje e-learning platformi za STEM i umjetničke predmete, omogućavajući učenicima pristup interaktivnim sadržajima, razvoj digitalnih udžbenika koji kombinuju naučne i umjetničke koncepte kroz multimedijalne materijale. Sve ove inicijative predstavljaju dio šire vizije Ministarstva, koje se kroz strateške politike Vlade snažno usmjerava ka razvoju i modernizaciji obrazovnog sistema. Cilj nam je stvoriti obrazovni okvir koji će biti dinamičan, inovativan i spreman da efikasno odgovori na izazove globalnog tržišta”.
Bonus video:
