Adekvatna priprema i tretman zatvorenika i zavisnika od droga još dok su u ustanovama, ključni su za njihovu spremnost i snalaženje u resozijalizaciji, a to države košta sedam do deset puta manje nego njihovo povratništvo prestupima.
To je ocijenjeno na konferenciji Resocijalizacija bivših zatvorenika i zavisnika, koje su organizovali Hrišćanski pokret Crne Gore i Reformska politička partija iz Holandije.
Koordinator Pokreta Lav Lajović, kazao je da je temu resocijalizacije prijeko potrebno otvoriti, jer je crnogorsko društvo malo, sve se pamti i teško zaboravlja.
“Jednom krivac, uvijek krivac. Osobe se lako marginalizuju, iako su odslužili svoju kaznu”, kazao je on.
Načelnik Kazneno - popravnog doma Milan Radović, kazao je da je Crna Gora zemlja sa najvećim brojem osuđenika na hiljadu stanovnika, ali i da je veliki povrat karakteristika našeg sistema. Stopa povrata, rekao je, sada iznosi 35 odsto
Pomoćnica ministra pravde i direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabrenović, najavila je da će Vlada uskoro usvojiti zakon o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, čiji je glavni cilj sprovođenje nadzora i kontrole nad uslovnom osudom, kaznom rada u javnom interesu i uslovnim otpustom.
“Za sve njih karakteristično je da se te osobe nalaze na slobodi. Do sad njih niko nije pratio, a usvajanjem ovog zakona počeće se sa tom praksom, pratiće ih probacioni službenici koji su prošli obuke”, rekla je ona.
Rabrenović je istakla da će biti pojačan institut uslovnog otpusta, navodeći da će biti ukjučena služba za uslovni tretman Zavoda za zvršenje krivičnih sankcija, psiholozi i sociolozi koji će šest mjeseci do godinu, prije izlaska na slobodu, raditi sa osuđenicima i praviti procjenu rizika, pripremajući ih za integraciju u društvo.
Načelnik Kazneno - popravnog doma Milan Radović, kazao je da je Crna Gora zemlja sa najvećim brojem osuđenika na hiljadu stanovnika, ali i da je veliki povrat karakteristika našeg sistema.
“Stopa povrata je sada 35 odsto. Te dvije stvari moramo posmatrati kroz širu prizmu, ne samo kroz njihovu resocijalizaciju i rad u zatvorima kroz program tretmana. Moramo posmatrati i kroz prizmu kaznene politike države, ekonomske situacije u Crnoj Gori, društvene situacije, stanja koje imamo u tranziciji”, kazao je Radović.
On je rekao da bi, ako se želi pričati o resocijalizaciji, trebalo da imamo i proučavanje uspješnosti resocijalizacije osuđenih lica, ističući da se a time u Crnoj Gori niko ne bavi.
Kao glavne probleme zatvorskog sistema kada je u pitanju resocijalizacija osuđenika, izdvojio je neadekvatne uslove za grupni tretman, obrazovni i radni tretman, slobodno vrijeme kao faktor prevaspitavanja, saradnju sa porodicom, nedovoljan broj adekvatnog kadra i nepovezanost faza u tretmanu.
Pojasnio je da u Službi za tretman ZIKS-a trenutno ima devet službenika, koji rade sa 650 zatvorenika i dodao da je novom sistematizacijom predviđeno proširenje.
Direktor Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić kazala je da se bivši osuđenici i zavisnici teško zapošljavaju, i da se na evidenciji Zavoda nalazi oko 300 onih koji su služili zatvorsku kaznu i oko tridesetak korisnika psihoaktivnih supstanci.
Pojasnila je da je taj broj sigurno veći, jer ne prijavljuju svi te podatke službenicima Zavoda
Galerija
Bonus video:
