U EU krupnim koracima, u reforme sitnim: Najdugovječnija Vlada nakon pada DPS-a slavi treći rođendan

Vlada Milojka Spajića proslaviće za dva dana (31. oktobar) treći rođendan i o njoj se sa sigurnošću može reći da je najglomaznija, najdugovječnija i na papiru najuspješnija izvršna vlast u periodu nakon pada Demokratske partije socijalista (DPS) 2020. godine. Iako sastavljen od “rogova u vreći”, Spajićev kabinet i dalje opstaje, pa je sad nadomak ispunjavanja najvažnijeg cilja koji je zacrtao - priključenja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

No, opozicija i neki poznavaoci političkih prilika tvrde da su mnogi rezultati Spajićeve vlasti estetske prirode, poručujući da je izostalo najvažnije - da se to osjeti “u praksi”, kroz poboljšanje kvaliteta života.

Tako se svakom uspjehu aktuelne vlasti može naći protivteža. Na primjer: iako je dosad privremeno zatvoreno 21 pregovaračko poglavlje (18 u mandatu ove Vlade) od ukupno 33, utisak dijela javnosti je da su uglavnom izostale stvarne reforme koje proces EU integracija treba da donese, a da je “štrikiranje” poglavlja samo tehnički rezultat.

Slično je i s pitanjem na kom su Spajić i njegov Pokret Evropa sad (PES) došli na vlast - pitanjem povećanja plata i penzija kroz ekonomske programe (“Evropa sad 1” i “Evropa sad 2”). Iako su primanja porasla, te ekonomske mjere pratile su, kako tvrde stručnjaci u toj oblasti, inflacija i smanjenje životnog standarda.

Vlast pak tvrdi da je inflacija dominantno “uvezena” iz inostranstva, zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, te da bi ekonomska situacija bila gora da nije bilo državnih programa povećanja zarada. Međutim, u analizama poput one Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) jasno piše da su Spajićevi programi rezultirali i inflacijom.

Vlada se hvali i borbom protiv kriminala i korupcije. Iako zasluge za to u prvom redu idu Specijalnom tužilaštvu, činjenica je da su u periodu od formiranja Spajićevog kabineta uhapšene neke “krupne ribe” - kako iz svijeta kriminalnih klanova, tako i one iz sistema bivšeg režima. No, onog najvažnije na tom planu - pravosnažnih presuda - zasad ima samo “na kašičicu”.

I reforma javne uprave i “čišćenje” bezbjednosnog sektora od mafije bili su zacrtani ciljevi Spajićeve vlade - dok iz nje tvrde da su bili uspješni u tom naumu, opozicija ih optužuje da su javnu upravu “nafilovali” partijskim ljudima, a da su iz sistema bezbjednosti ljudi “čišćeni” - ali po političkom diktatu.

Izvršna vlast je rekonstruisana u tri navrata - u julu 2024, aprilu 2025. i julu ove godine. Uprkos riječima premijera da je ova Vlada “garant stabilnosti i zrelosti”, u njoj nije bilo mirno - njeni konstituenti su se svađali mnogo puta. Između ostalog, zbog pitanja mogućih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, imenovanja na pozicije kadra iz bivšeg režima, izbora šefa policije, odluke o podizanju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, izvještaja o radu državnog tužilaštva, gradnji kolektora u Botunu, izjavljivanja saušeća osuđenim ratnim zločincima...

Vladu su u početku činili PES, Demokrate, Socijalistička narodna partija, Albanski forum, Albanska alijansa i CIVIS, a iz parlamenta su ih podržavali Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP). Velikom rekonstrukcijom u ljeto 2024, u izvršnu vlast ušli su NSD, DNP i Bošnjačka stranka, a DNP je krajem januara ove godine napustio vlast, nakon krize izazvane pitanjem gradnje kolektora u Botunu i odbijanja Spajića da im ispuni “identitetske” zahtjeve. Vlada sad ima 33 člana.

Iz Vlade i PES-a juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” šta smatraju svojim najvećim uspjesima u vođenju ekonomske politike i koje bi rezultate izdvojili kao najznačajnije u evropskim integracijama, vladavini prava i nekim drugim oblastima, kao i šta smatraju najvećim izazovima i neispunjenim obećanjima tokom protekle tri godine. Iz Demokrata su najavili odgovore.

Vlada i njeni konstituenti do sada su u svoje uspjehe ubrajali približavanje EU, rast primanja, borbu protiv šverca cigareta, organizovanje popisa stanovništva čije su rezultate svi priznali, manju nezaposlenost...

Nenezić: Zatvaranje poglavlja nije reforma

Kad su u pitanju evropske integracije, kritičari Spajićeve Vlade ističu da je za zatvaranje poglavlja zaslužniji geopolitički momenat (agresija Rusije na Ukrajinu) i volja Brisela, nego rad vlasti.

Upitana da li je saglasna s tom ocjenom, viša saradnica na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore Ana Nenezić odgovorila je da je dominantan razlog ubrzanja EU integracija svakako povoljan geopolitički momenat i politička odluka Unije da procesu proširenja vrati kredibilitet i pokaže da članstvo može biti ostvariv cilj za zemlje koje napreduju u pregovorima.

Nenezić je navela da bi se bez te promjene u pristupu Brisela, teško moglo govoriti o sadašnjoj dinamici pregovora, ali i da bi bilo pogrešno zanemariti i rezultate koje je Crna Gora ostvarila.

“Vlada je prepoznala i iskoristila povoljan politički trenutak, a napredak u pregovorima, uključujući dobijanje IBAR-a i ubrzano zatvaranje pregovaračkih poglavlja, nesumnjivo predstavlja njen najznačajniji politički rezultat. Jednako je važno priznati rad dijela državne administracije i pregovaračke strukture koji je, uprkos hroničnom nedostatku kapaciteta, iznio značajan dio tehnički i administrativno zahtjevnog procesa”, ocijenila je ona za “Vijesti”.

IBAR je izvještaj koji se odnosi na ključna pregovaračka poglavlja i omogućava zatvaranje ostalih, na šta se čekalo godinama. Dobijen je u junu 2024.

Međutim, sagovornica naglašava da se napredak u pregovorima ne smije poistovjećivati s uspjehom u reformisanju države. Prema njenim riječima, javnost svjedoči tome da je moguće ubrzano usvajati evropske propise i ispunjavati pregovaračka mjerila, a istovremeno zadržavati praksu partijskog upravljanja institucijama, političkog zapošljavanja i donošenja važnih odluka bez adekvatnih konsultacija.

“Upravo tu treba povući granicu između opravdanog priznanja Vladi za postignute rezultate, i pokušaja da se evropskim uspjesima relativizuju ozbiljni problemi u drugim oblastima upravljanja. Podrška Brisela završetku pregovora ne oslobađa Vladu odgovornosti za partijsko zapošljavanje, politički pritisak na institucije ili reformska rješenja koja se usvajaju bez dovoljno transparentnosti i konsultacija”, podvlači Nenezić.

Ona je dodala da će konačna ocjena uspjeha Vlade zavisiti ne samo od broja “precrtanih” poglavlja, već i od toga koliko će usvojene reforme unaprijediti funkciosanje sistema i promijeniti način na koji država funkcioniše. Poručila je da zatvaranje poglavlja jeste važan politički uspjeh, ali da izgradnja institucija koje će evropske standarde primjenjivati nezavisno od političke volje vlasti - ostaje mnogo zahtjevniji zadatak.

Sošić: Propuštene prilike

Istraživač javnih politika u Institutu alternativa (IA) Marko Sošić, kazao je "Vijestima" da se Vlada nije pretjerano proslavila u sprovođenju sistemskih reformi i reformi javne uprave i javnih finansija. Prema njegovim riječima, od tih reformi se ili odustalo, ili su usvojene na papiru, a primjena im je odgođena za mandat naredne Vlade.

Sošić je ukazao da niz strukturnih mjera, koje su bile predviđene Fiskalnom strategijom u pogledu racionalizacije troškova, nije sproveden, te da to pokazuje i potrošnja, gdje tekući bužet (čisti trošak uprave) danas iznosi više od 250 miliona više nego kad je počeo mandat Vlade.

“I oni koraci koji se mogu smatrati reformskim, kao što je novi Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovnorosti ili Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, imaju odgođenu primjenu za narednu godinu. Na primjer, Vlada je tokom ovog mandata uspjela da prebroji javna preduzeća (što je lijepo, iako smo mi to sami u IA uspjeli uraditi prije sedam godina) i sad kreće u profesionalizaciju rukovođenja, ali kroz izradu podzakonskih akata, koji će sačekati neku narednu vladu”, naveo je on.

Sagovornik je ocijenio da je propuštena prilika da se riješi problem ugovora o djelu u javnoj upravi, a da se optimizacija broja zaposlenih više uopšte ne pominje - ni kao problem, ni kao plan Vlade. Sošić je podsjetio da je Vlada povećala broj zaposlenih na centralnom nivou za gotovo dvije hiljade, a da pritom organi koji bi trebalo da jačaju - zapravo slabe.

“Prema našem istraživanju, upravi nedostaje 237 inspektora u 45 inspekcija koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru - popunjenost kapaciteta je ispod 60 odsto”, rekao je on.

Sošić je istakao i da je mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) na pravilnost trošenja i usklađenost sa zakonima negativno već sedmu godinu zaredom (2019-2025), navodeći da to pokazuje da se trošenje novca građana i dalje odvija uz hronično zanemarivanje zakonskih procedura, bez obzira na to ko čini vladajuću većinu.

Sagovornik napominje i da je u parlamentarnom “slalomu pregovora”, Skupština u toku ovog saziva, po evidenciji IA, usvojila 562 zakona, zaključno s jučerašnjim danom. Za to vrijeme, ističe on, Vlada je samo tek skoro za svaki drugi zakon održala javnu raspravu (46 odsto), a da i tamo gdje su održavane - često nisu bile konstruktivne u odnosu prema pristiglim komentarima.

“Trećinu usvojenih zakona predložili su poslanici, a za njih javna rasprava i procjena uticaja nisu obaveza, pa ih i ne rade - samo 10 odsto poslaničkih zakona ima i naznaku procjene koliko će ti zakoni koštati”, napominje on.

Sošić je posebno istakao probleme u sprovođenju Reformske agende - instrumenta koji će postati ključni model za pristup sredstvima EU.

“Učinak nam je do sada tek polovičan, sporo i nevoljno sprovodimo reforme, Evropskoj komisiji (EK) šaljemo naduvane procjene i uljepšane izvještaje, dok trpimo posljedice nefunkcionalne uprave koja se tromo i nevoljno mijenja”, podvukao je.

Demokrate: Uspjesi se mjere rezultatima

Iz vladajućih Demokrata rekli su "Vijestima" da se uspješnost rada aktuelne Vlade najbolje i mjeri rezultatima, pri čemu smatraju da su najkrupniji koraci učinjeni upravo na polju vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, opšte bezbjednosti države, ali i na polju evropskih integracija.

"Dinamika ranijih Vlada, koje su za 12 godina uspjele da zatvore svega tri pregovaračka poglavlja bila je toliko loša da nije dostojna ozbiljnog komentara", naveli su.

Najčvršći dokaz su, kako dodaju, sljedeće činjenice: ulaganja u opremu koja služi nacionalnoj bezbjednosti vrijednosti nekoliko stotina miliona eura, "najviši nivo spremnosti" institucija da se bore sa vatrenim stihijama, policija i vojska u samom vrhu povjerenja građana, beskompromisna borba za pravdu i poštovanje zakona.

Uz sve prethodno, kako navode, idu i kvalitetni socijalni programi, koji su, kroz adekvatna zakonska rješenja, stavljeni u funkciju unapređenja opšteg životnog ambijenta građana.

Demokrate smatraju da je ekonomska politika Vlade politika koja počiva na stabilnim javnim finansijama, povećanju naplate javnih prihoda (prevashodno poreza), odgovornim ulaganjima u kapitalne projekte, izdašnom korišćenju grantova međunarodnih finansijskih institucija i fondova, što je, u krajnjem, rezultiralo dobrim kreditnim rejtingom Crne Gore na međunarodnom tržištu, ali i povoljnim ocjenama MMF-a.

"Odgovornost u ekonomskoj politici takođe potvrđuje istorijski niska stopa nezaposlenosti, kao i nikada veći BDP i nikada povoljniji odnos javnog duga i BDP (oko 59 odsto). Uz sve to, vrlo važni programi se uredno sprovode: roditelji ne brinu na početku školske godine jer im djeca dobijaju besplatne udžbenike, dječiji dodaci do 18 godine, staračke naknade pet puta veće nego ranije i tako dalje", rekli su.

Kako kažu, poseban impuls u pospješivanju državne ekonomske politike očekuju da pruži i pravna sigurnost i pravda koja se ostvaruje kroz oduzimanje nelegalno stečene imovine, što će biti dvostruka poruka: prvo, da će državni budžet snažiti i imovina koju će država oduzimati od kriminalaca koji su je nelegalno stekli (a mjeri se stotinama miliona evra), i, drugo, nikome se ni u privrednom poslovanju više ne isplate špekulativni poslovi i nepoštovanje principa na kojima legalno tržište funkcioniše.

"Najrječiti primjer je sprečavanje šverca cigareta preko teritorije Crne Gore", istakli su.

Anđušić: Populizam, korupcija i neodgovornost

Poslanik opozicionog DPS-a Mihailo Anđušić tvrdi da su rad Vlade obilježili populizam, nepotizam, korupcija i izostanak političke odgovornosti, dok su rast cijena, pad životnog standarda, prekomjerno zaduživanje i loše stanje u zdravstvu među njenim najvećim neuspjesima.

On je rekao da su tri godine i više nego dovoljan period da se građani uvjere u (ne)sposobnost jedne vlasti.

“Ove tri godine obilježilo je sve ono protiv čega su, prije nego što su zaposjeli fotelje, predstavnici ove parlamentarne većine pompezno najavljivali da će se boriti. Dakle, neka od glavnih obilježja ove Vlade jesu goli populizam, okorjeli nepotizam, očigledna korupcija i - prije svega toga - nedostatak bilo kakve lične, profesionalne i političke odgovornosti”, naveo je Anđušić.

On je kazao da je očigledno rastuće nezadovoljstvo građana, prije svega zbog “katastrofalne ekonomske politike” koju vodi Vlada. Anđušić je rekao da je takva politika dovela do enormne inflacije i narušavanja životnog standarda, kao i do “užasnog” stanja u zdravstvenom sistemu koji efikasno ne isporučuje usluge građanima.

“U čijim okvirima su suočeni s nikad dužim listama čekanja, dok su pregledi i terapija u privatnim ustanovama, na prvom mjestu za penzionere, prema kojima je ova vlast pokazala pravo nepoštovanje - nedostižni”, podvukao je on.

Poručio je da vjerovatno i jedina svijetla tačka u mandatu ove Vlade, usljed sveukupne klime u Briselu, koji želi da pokaže da je politika proširenja moguća, predstavlja to što se Crna Gora, “uprkos svim opstrukcijama iz redova vlasti”, vratila na ubrzan kurs evropskih integracija “s ranije utabanim stazama”.

Anđušić je dodao da se neuspjeh Spajićeve vlade mjeri time što je, umjesto najavljene meritokratije, dovela do enormnog, tvrdi, partijsko-porodično zapošljavanja u državnoj upravi i državnim firmama, i što je zbog svog “neograničenog populizma, na temelju kog su i došli na vlast”, Crnu Goru učinila “najskupljom zemljom za život u regionu”.

Povećali zarade i inflaciju

Ekonomska politika Spajićeve vlade tokom protekle tri godine bila je prvenstveno usmjerena na povećanje zarada i penzija, jačanje potrošnje i poboljšanje životnog standarda građana. Najznačajnija mjera bilo je sprovođenje programa “Evropa sad 2”, kojim su od oktobra 2024. minimalne zarade povećane na 600 i 800 eura, zavisno od nivoa kvalifikacija, uz smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Prosječna neto zarada u međuvremenu je premašila 1.000 eura.

Prethodno je, početkom 2024, minimalna penzija povećana na 450 eura. Ove mjere predstavljale su najvidljivije rezultate Vlade i donijele povećanje nominalnih primanja velikom broju zaposlenih i penzionera.

Ipak, rast zarada i penzija pratio je i rast troškova života, pa ostaje pitanje koliko su građani zaista dobili u pogledu kupovne moći. Visoke cijene hrane, stanovanja i drugih osnovnih potreba umanjile su efekte povećanja primanja, naročito za domaćinstva s nižim prihodima. Istovremeno, smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje otvorilo je pitanje dugoročne održivosti javnih finansija i načina na koji će država u predstojećim godinama obezbjeđivati sredstva za isplatu penzija.

Spajić je za narednu godinu najavio novi program - “Euro model”, koji od januara 2027. predviđa povećanje minimalnih zarada na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, zavisno od nivoa kvalifikacija, uz dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada. Glavne zamjerke poslodavaca i ekonomskih stručnjaka odnose se na nedostatak javno predstavljenih analiza održivosti programa, rizik od rasta cijena, otpuštanja i zatvaranja malih preduzeća, kao i moguće smanjenje prihoda opština, zbog čega je zatraženo postepeno sprovođenje reforme.

Vlada se više puta hvalila nastavkom rasta budžetskih prihoda i ulaganja u kapitalne projekte, ali su inflacija, javni dug i budžetski deficit ostali važni izazovi. Ukupan javni dug na kraju 2025. iznosio je oko 5,19 milijardi eura, odnosno 63,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Prema podacima Uprave za statistiku - MONSTAT, godišnja inflacija u septembru 2026. iznosila je 5,2 odsto, dok je u septembru 2025. bila 4,9 odsto. U avgustu 2026. prosječna neto zarada porasla je svega 0,3 odsto u odnosu na jul, dok su cijene porasle 1,2 odsto. To znači da je realna prosječna zarada za mjesec pala 0,9 odsto.

Među velikim obećanjima čija se realizacija ne sprovodi očekivanom dinamikom izdvajaju se stambeni projekat “Velje brdo” i najavljena ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu. Iako su za pojedine projekte pokrenute pripreme i usvojeni investicioni planovi, njihov stvarni doprinos ekonomiji i životnom standardu tek treba da se pokaže.

Anđušić: Ekonomija najgori segment

Govoreći o ekonomskoj politici, Mihailo Anđušić je kazao da ona predstavlja “zasigurno najgori segment” funkcionisanja Vlade u prethodne tri godine. Tzv. ekonomija populizma, kako kaže, dovela je do toga da, “uz fiktivno uvećanje plata građanima”, Crna Gora postane, kako tvrdi, najskuplja zemlja za život na Zapadnom Balkanu.

“Efekti uvećanja plata pojedeni su kroz rapidan rast troškova života i eksploziju inflacije. Penzioneri su dovedeni na rub egzistencije”, ocijenio je.

Uz sve to, kako dodaje, Crna Gora se svake godine “brutalno zadužuje” i za period od šest godina “oslobodioci” su, tvrdi, Crnu Goru zadužili više nego što je to bio slučaj za prethodnih 20 godina.

“Zaustavljane su domaće kapitalne investicije, jer je sav novac iz zaduženja ne ulaže u razvoj, već ide u svrhu isplaćivanja plata i penzija. Uz sve to, svjedočimo rasipanju državnog novca na finansiranje brutalnog partijskog zapošljavanja i gubitaških državnih kompanija”, naveo je Anđušić.

Otkad je Spajić premijer, država se zadužila u nekoliko navrata - kod domaćih banaka, emitovanjem obveznica, ali i na londonskoj berzi. Ukupan iznos zaduženja u mandatu ove Vlade iznosi skoro dvije milijarde eura.

Anđušić je rekao da su protjerani kredibilni investitori i da su u potpunosti stale direktne strane investicije. Tvrdi da je od povoljnog investicionog ambijenta kakav je stvaran do 2020. godine, Crna Gora postala zemlja iz koje investitori bježe.

“Zašto? Zato što ih je ova vlast svojim nakaradnim politikama otjerala. Najzad, vidimo da je Vlada i finalno izgubila bitku s inflacijom i da je kreiranjem populističkih programa ugrozila ekonomsko-socijalnu sigurnost budućih generacija”, poručio je poslanik DPS-a.

Sošić: Vlada i dalje krije podatke

Marko Sošić je naglasio da se u nevladinom sektoru opet moraju boriti za transparentnost, pojašnjavajući da, iako je konačno usvojen novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, nakon pet godina čekanja i tri pokušaja, početak primjene ne obećava.

“Na primjer, IA je poslala prijavu protiv Generalnog sekretarijata Vlade, jer još uvijek krije nazive tačaka dnevnog reda, sjednica Vlade, iako je po novom zakonu to izričito zabranjeno (na primjer, skrivena su i nazivi informacija o ispunjenju mjerila i usvojenih završnih pozicija za poglavlja 23 i 24 prošle nedjelje)”, naveo je.

Sošić je kazao i da se opet kriju podaci o trošenju tekuće budžetske rezerve od strane nadležne Vladine komisije, zbog čega je IA takođe podnijela žalbu.

Nenezić: Reforma uprave nije dovela do smanjenja broja zaposlenih

Ana Nenezić rekla je da su u reformi javne uprave rezultati znatno skromniji od napretka u pristupnim pregovorima, te da ključni problem ostaje politička kontrola.

“Dok god partije kadrovska mjesta u državnoj upravi tretiraju kao predmet koalicionog dogovora, a ne kao pozicije koje se popunjavaju na osnovu stručnosti i kompetencija, teško možemo govoriti o suštinskoj profesionalizaciji uprave”, kazala je ona.

Ocijenila je da se zato dosadašnji uspjeh reforme prije može ocijeniti kao normativni nego suštinski. Nenezić je podsjetila da reforma nije dovela do smanjenja broja zaposlenih, već je administracija nastavila nekontrolisano da raste, dodajući da je to posebno problematično u kontekstu nedostatka stručnog kadra u institucijama koje nose EU integracije.

“... Jer ukazuje da povećavanje broja zaposlenih samo po sebi ne znači i jačanje administrativnih kapaciteta, a na šta u kontinuitetu ukazuju ključni evropski partneri, poput EK, u svojim izvještajima”, ustvrdila je.