Penzionisani general Jovo Kapičić preminuo je sinoć u Beogradu poslije teške i kratke bolesti. Kapičić, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik, ambasador SFRJ i narodni heroj Jugoslavije, poznat je po tome što je kao general Udbe koordinirao hvatanje četničkog vođe Draže Mihailovića. Potom je bio upućen u Crnu Goru, kao ministar unutrašnjih poslova gdje je vodio i akciju potjere za Krstom Zrnovim Popovićem.
Nakon rezolucije Informbiroa, kao zamjenik ministra unutrašnjih poslova Jugoslavije Aleksandra Rankovića, bio je na komandnim dužnostima u vezi sa Golim otokom, gdje su završavali politički neprijatelji bivšeg režima, posebno nakon sukoba Tita i Staljina 1948. godine. Bivši logoraš Vlado Dapčević koji je pisao o tome, napisao je “Od njega je zavisila sudbina ljudi”.
On je nedavno priznao da je predložio da Goli otok bude mjesto na kojem će biti organizovan zatvor, ali da je to uradio na “zahtjev moje države i moje vlasti”.
“Mislim da je to bila uspješna stvar i tako je to i primljeno. To je jedina činjenica”, rekao je on tada nazivajući priču o užasima na Golom otoku “ujdurmom” i “bolesnim majstorlukom”.
Kapičić je nedavno priznao da je predložio da Goli otok bude mjesto na kojem će biti organizovan zatvor
Kapičić je nedavno negirao i umješanost u smrt četnika 1947. godine, čiji su ostaci pronađeni u pećini Mandića, na vrhu Vratilo na planini Sinjajevini, tvrdeći da je odgovornost na Korpusu narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ). Više državno tužilaštvo (VDT) pokrenulo je istragu nakon što su prije nekoliko dana nađeni ljudski ostaci u toj pećini.
Kapičić je u oktobru potvrdio “Vijestima” da je bio u februaru te godine na Sinjajevini, ali da nema ništa sa tim događajem.
”Ja imam svoju verziju toga. Došao sam ujutru tamo da vidim ko je ubio naših pet vojnika i popodne se vratio da podnesem izvještaj Vladi Jugoslavije. To sve napišite da sam ja izjavio”, rekao je Kapičić.
U vrijeme raspada Jugoslavije, početkom devedesetih, protivio se politici Slobodana Miloševića i podređenoj ulozi Crne Gore u odnosu na Srbiju. O Kapičiću je objavljeno više knjiga prethodnih godina u kojima je detaljno obrazlagao dane partizanske borbe, kao i svoju ulogu tada i poslije rata.
U žižu javnosti dospio je i poslije napada na njega u decembru 2011, kada je u Beogradu pretučen.
Kapičić je rođen je 2. septembra 1919. godine u gradu Gaeti, u Italija, gdje je tada bila velika baza izbjegle crnogorske kraljevske vojske nakon Božićne pobune 1919. godine, protiv dinastije Karađorđević. Jovov otac Milo diplomirao je teologiju i bio je profesor bogoslovije, a 1918. crnogorski komita i član Crnogorske federalističke stranke. Jovo Kapa odrastao je na Cetinju gdje je završio osnovnu školu i pet razreda gimnazije. U šestom razredu gimnazije bio je isključen iz škole zbog učešća u štrajku gimnazijalaca.
Bio je jedan od posljednjih narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata.
Bonus video:
