opomena iz austrije

Progon kritičara vlasti ne vodi u NATO, a kamoli u EU

Austrijski političar Erhard Busek u članku za austrijski dnevnik Prese ukazuje na progon nezavisnih medija u Crnoj Gori
117 pregleda 30 komentar(a)
Ažurirano: 20.02.2019. 02:08h

Tekuća kampanja blaćenja štampe i parlamentaraca koji kritikuju Vladu i nerasvijetljene korupcionaške afere stvaraju autoritarnu atmosferu u Crnoj Gori koja nije preporuka za njeno članstvo u NATO, a kamoli u EU, ocijenio je bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek.

U autorskom tekstu za bečki dnevnik Prese, Busek napominje da se Milo Đukanović, koji je već više od 23 godine jaki čovjek države i ostatak postkomunističkih rukovodećih generacija iz 1990-ih, trudi da svoju državu napolju predstavi kao modernu, multietničku zemlju, ali da interni procesi ipak bude sumnju.

“Ono malo postojećih štampanih medija kritički nastrojenih prema Vladi, a to su 'Dan', 'Vijesti' i 'Monitor' podvrgnuto je nezabilježenoj kampanji mržnje od strane provladinih nevladinih organizacija. To je dovelo do toga da je izdavačka kuća Štirija, kao vlasnik jednog od ocrnjenih listova, nedavno uputila protestno pismo crnogorskom premijeru, a organizacija SEEMO je konstatovala da se Crna Gora, što se tiče slobode medija, survala manje-više za deset godina unazad”, napisao je Busek.

Đukanović i Busek

On je dodao da, osim čestih fizičkih napada na kritičke novinare i redakcije, kao i potpirivanja mržnje prema mladim, kritičkim glasovima u parlamentu, problem predstavljaju prije svega mnogobrojne nerasvijetljene korupcionaške afere. Po njemu, stvara se autoritarno obojena društvena klima, koja sasvim sigurno nije preporuka ni za prijem u NATO, a još manje za pristupanje EU.

“Pri tome su dešavanja u Crnoj Gori simptomatična za aktuelnu zapuštenost debate o proširenju EU: većina problema se primijeti kad bude prekasno, što nije začuđujuće, obzirom da je ovaj region godinama držao svijet u šoku zbog krvavog građanskog rata. Zemlja, koja nema problema sa etničkim manjinama ili sa susjedima i od koje ne dolazi 'destabilizacija', često važi za prihvatljivu, čak za primjer drugima, No, jedan takav spoljnopolitički pragmatizam sebi možda mogu dopustiti SAD. EU, ako hoće da zadrži svoju vjerodostojnost, ne smije samo da insistira na ispunjavanju prostih tehnokratskih kriterijuma zarad dostizanja srednjoročnih rješenja, jer će inače doći u opasnost da esenciju evropske ideje odgurne u pozadinu”, ukazuje Busek, koji je sada koordinator inicijative za saradnju Jugoistočne Evrope (SECI) i član uprave Instituta za prostor Dunava i Srednje Evrope.

On napominje da, dok EU posljednjih godina hvali Crnu Goru kao najprimernijeg učenika, problematične društveno-političke tendencije često nijesu predmet pažnje, a sve zbog čisto tehnokratski vođenih procesa približavanja EU.

“Razlozi za to se čine shvatljivim: što zbog relativno stabilne spoljnopolitičke situacije Crne Gore u inače krhkom regionu, što zbog blagostanja, koje je u najvećem dijelu vještački uvezeno... I tako se ova jadranska država već duže vrijeme provlači, daleko od bilo kakvog interesovanja evropske javnosti”, ocjenjuje Busek.

Galerija

Preporučujemo za Vas