JP "Morsko dobro" iz Budve saopštilo je da će protiv ruskog državljanina Aekseja Kozlova koji u Tivtu u Krtolima već duže vrijem bespravno gradi na obali i devastira je, podnijeti krivičnu prijavu nadležnom državnom tužiocu.
To je epilog višednevnih bezuspješnih pokušaja "Morskog dobra" da podnošenjem raznih prijava nadležnih inspekcijama i policiji, obuzdaju Rusa i spriječe ga u devastaciji obale na tom do sada netaknutom dijelu akvatorijuma.
Iz budvanskog JP pojasnili su da su kontrolom zone morskog dobra u Krtlima, početkom mjeseca ustanovili da se na katastarskim parcelama 606 i 607 u KO Radovići, odvijaju građevinski radovi "za koje ne postoji odgovarajuća zakonom predviđena dokumentacija".
"Investitor Aleksej Kozlov je ispod svoga objekta izbetonirao stepenice u dužini od oko 20 metara, izbetonirao plato između stijena do mora dužine oko 7 metara i širine oko 1,5 metar , te izbetonirao malu pontu dužine između 5 i 6 metara i širine 1,5 metara, a koja se oslanja na dva šipa. Kontrolori “Morskog dobra” 4. novembra evidentirali su da je investitor započeo pripremanje terena za izgradnju, lomljenje kamena i dodavanje dasaka, o čemu smo 12. novembra uputili prijavu Upravi za inspekcijske poslove. Međutim, narednih dana radovi ipak nisu obustavljeni pa je JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore 15. novembra evidentiralo betoniranje stepenica i dijela platoa preko stijena, kao i postavljanje šalovanja u moru za pontu i šipova", saopšteno je iz “Morskog dobra”.
Dva dana kasnije njihovi kontrolori utvrdili su da "definitivno izbetoniran započeti dio u moru" "Morsko dobro" je uputilo urgenciju Upravi za inspekcijske poslove, te obavijestilo MUP, Područna jedinica Tivat sa zahtjevom da preduzmu zakonom predviđene radnje.
"Pošto je i pored prijava investitor nastavio radove, JP “Morsko dobro” će podnijeti prijavu nadležnom državnom tužiocu za gore navedene radove", navodi se u saopštenju JP “Morsko dobro".
Inače, intenzivna devastacija do tada prilično dobro sačuvane prirodne kamenite morske obale na području od Solila do Krašića počela je nakon usvajanja Državne studije lokacije za taj dio tivatske obale, urađene po smjernicama iz Podgorice, odnosno Ministarstva održivog reazvoja i turizma, a ne iz Opštine Tivat.
Tim planskim dokumentom predviđena je intenzivna betonizacija obale i gradnja objekata i na do tada sačuvanim djelovima kopna “na pjeni od mora”.
Stoga se obala Krtola u Tivatskom zalivu, već par godina intenzivno urbanizuje i devastira, pri čemu brojni investotori poput Kozlova, ne prezaju ni od uzurpacije mora i obale uz svoje parcele, iako su oni u državnom,a ne privatnom vlasništvu.
Galerija
Bonus video:
