Države zapadnog Balkana treba da preduzmu neophodne reforme, kako bi bilo osigurano da se, principi slobode izražavanja i medija, poštuju i u praksi, ocijenio je šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mitja Drobnič.
On je, na konferenciji o medijima na Zapadnom Balkanu Riječ slika i neprijatelj: Uloga medija u procesu sekuritizacije, kazao da je obezbjeđivanje slobode izražavanja i medija jedan od izazova za države koje traže članstvo u Uniji.
»Sve države zapadnog Balkana, treba da preduzmu neophodne reforme, kako bi se osiguralo da se principi slobode izražavanja i slobode medija poštuju i u praksi, a ne budu samo sastavni dio Zakona«, poručio je Drobnič.
Prema njegovim riječima, u Strategiji proširenja, koju je usvojila Evropska komisija u oktobru, slučajevi nasilja i zastrašivanja novinara i dalje predstavljaju problem u regionu.
Drobnič smatra da vlasti u državama Balkana treba da pojačaju napore u istraživanju novih ranijih slučajeva nasilja nad novinarima i da osiguraju da se protiv počinilaca primjene odgovarajuće sankcije.
»Među drugim izazovima koje treba rješiti u zemljama zapadnog Balkana je i da se osigura politička, finasijaska nezavisnost javnog servisa i da se obezbjedi adekvatna primjena Zakona o radu u medijima«, kazao je Drobnič.
Kako je rekao, EU je obezbjedila 27 miliona eura predristupne pomoći od 2007. do 2013. godine za neophodne reforme u medijima.
Drobnič je ocijenio da je samoregulacija najbolji način da mediji dostignu više etičke standarde.
Neposredno pred konferenciju (Foto: Vesko Belojević)
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović je rekao da je uloga medija od ključnog značaja za poštovanje i unapređenje ljudskih prava, navodeći da mediji treba da budu u većoj mjeri angažovani na promociji te teme u budućnosti.
On je podsjetio da je u toj oblasti uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir, i kazao da je na Vladi da pokaže kapacitet da može primjeniti u praksi, ono što je zapisano u zakonu.
»Najkrupniji korak u obezbjeđenju sistemskih uslova za borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori je učinjen donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda«, naveo je on.
Numanović je ukazao da je veoma važno poštovati ljudska prava svih onih o kojima mediji izvještavaju.
»Dakle, iako postoj dobar zakonodavni okvir, svjedoci smo kršenja ljudskih prava i govora mržnje u medijima tokom ratnih sukoba koji su se dešavali na Balkanu«, naveo je on.
Numanović je rekao da se posledice neprofesionalnog odnosa medija i danas sporadično susreću kada su pitanju religijska prava, pretpostavka nevinosti u sudskih procesima, zaštita podataka o ličnosti.
»Aktivni primjeri kršenja ljudskih prava u crnonogorskim medijima su se mogli vidjeti tokom pripreme i održavanja Povorke ponosa u Budvi i Podgorici. Nadalje, dječija prava su se nemalo puta kršila prilikom medijskog izvještavanja«, naveo je on.
Numanović je kazao da smo često suočeni sa dikriminatornim odnosom medija prema pravima žena, te stereotpnim prikazivanjem žena i njihovig statusa, kako u porodici, tako i u društvu.
On je kazao da je siguran da će jedan dio zaključaka sa konferencije sigurno biti potreban za izgradnju Analize o stanuju ljudskih prava u crnogorskim medijima za 2014. i svim narednim godinama.
Predsjednik upravnog odbora konferencije Ranko Vujović kazao je da taj skup ne može da odgovori za kratko vrijeme šta se desilo sa novinarstvom i kuda ono ide.
»Bio bi veliki uspjeh ovog skupa ako bismo uspjeli da postavimo prava pitanja na brojne izazove sa kojima se novinari i mediji danas susrijeću«, ocijenio je Vujović.
Mićunović: Pred Crnom Gorom važan i odgovoran zadatak
Ministar kulture Branislav Mićunović je rekao da Crna Gora ima važan i odgovoran zadatak da pokaže zrelost na putu uspostavljanja vladavine prava, poštovanja etičkih i moralnih načela, prihvatanja drugog i drugačijeg, kao u svim segmentima javnog i društvenog života, kao i u medijima.
»Liberalni, regulativni formati, kao napredne tekovine demokratske Evrope, sa dekriminalizacijom klevete u Crnoj Gori, još uvijek nijesu naišli na valjane i očekivane odgovor u samoregulatornim etičkim standardima novinarske profesije«, ocijenio je Mićunović.
Savjetnik generalnog sekretara UN Ban Ki Muna za pitanja ostavrenja Milenijumskih ciljeva razvoja Filip Doust Blejzi /Philippe Douste Blazy/ je upitao može li novinarstvo biti objektivno, i naveo da, apsolutna objektivnost, kao takva, ne postoji.
Bonus video:
