jubilej

Cetinje: Otkrivena Njegoševa bista i otvorena izložba "Heruvim enigme"

"Jer imati Njegoša znači ne biti mali, niti imati urođeni kompleks od silnih... To Njegoševo uzvišeno – vladarsko"
110 pregleda 11 komentar(a)
Ažurirano: 08.11.2013. 14:34h

“Ne postoji riječ više diferencirana u crnogorskoj, a možda i južnoslovenskoj, estetici i etici od diskursa - Njegoš - od harmonije logosa i svjetlosti, pa opet, kad se suočimo sa tom ukupnom naučnom, filozofskom i poetskom disonancom, kao kolektivnim južnoslovenskim iskustvom, kao da smo na početku, pred enigmom koja iznova kosmološki korespondira sa sadašnjošću i budućnošću”, kazao je ministar kulture Branislav Mićunović prilikom otkrivanja Njegoševe biste u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i otvaranja izložba izdanja Njegoševih djela „Heruvim enigme“.

Mićunović je kazao “da je Njegošev neuhvatljivi metafizički esperanto koji provocira i izaziva stručnu i laičku znatiželju, nanovo, skoro dva vijeka, naše neprocjenjivo nasljeđe koje nas identifikuje među jednakima”.

"Jer imati Njegoša znači ne biti mali, niti imati urođeni kompleks od silnih... To Njegoševo uzvišeno – vladarsko, činilo ga je i enigmatičnim heruvimom među akviziterima ondašnjeg, ali i današnjeg političkog establišmenta, među kojima su malobrojni dijelili kozmogoniju sa crnogorskim Vladikom", kazao je Mićunović.

Ministar Mićunović kazao je da se jubilej 200 godina od rođenja Njegoša temelji na vjekovnom trajanju i istraživanju svih Njegoševih sazvježđa u koja je uplovio baš sa Cetinja, i odgonetao nečitljivo, a pročitao neodgonetnuto.

"Nije zapadnoevropski Srednji vijek bio civilizovaniji od balkanskog, ali će vladar osjetiti da se Zapadna Evropa mijenja prije i konstruktivnije, pa kad nije uspio da u potpunosti materijalizuje svoje državničke vizije, uprkos sprovedenim reformama, našao je svoje utočište u svom duhovnom izgnanstvu, koje je rezultiralo jednom od najvećih evropskih poetskih enigma", kazao je ministar.

Mićunović se u svom obraćanju dotakao i Nacionalne biblioteka za koju je kazao “da je njena iskra nastanka bljesnula još u vrijeme Crnojevića”.

"A prvi obris biblioteke dobila je kada je Njegoš razdvojio svjetovne od duhovnih knjiga i prenio ih iz Cetinjskog manastira u Biljardu. Petar II Petrović Njegoš nastavlja da izaziva i (samo)tumači ovom izložbom, a otkrivanjem biste slavnog crnogorskog i jugoslovenskog vajara Draga Đurovića, uhvaćena je misao u bronzi, kojoj nije tijesno, jer je Đurović samo dočekao na bronzanom odmorištu na njenom neprestanom putovanju između svjetova", kazao je Mićunović.

Inače, Njegoševa bista rad je čuvenog crnogorskog i jugoslovenskog vajara Dragoljuba Draga Đurovića, a riječ je o odlivku rađenom prema kalupu biste koja se još nalazi u Kijevu, Herceg Novom i Podgorici. Bista je postavljena u parku kompleksa Nacionalne biblioteke na Cetinju, u bivšem Italijanskom poslanstvu. Dimenzije spomenika sa postamentom su 2350x700mm, a same biste 750x400mm.

„Heruvim enigme“ do 31. decembra

Postavku izložbe izdanja Njegoševih djela „Heruvim enigme“ sačinjavaju prva izdanja Njegoševih djela koje Biblioteka posjeduje, Njegoševa djela štampana u Crnoj Gori, Njegoševa djela koja su objavljene van granica naše države, kao i prevodi Njegoševih djela nezavisno od mjesta izdanja.

Izbor koji je Biblioteka napravila broji 216 bibliografskih jedinica, koje u katalogu prati veliki broj fotografija i faksimila koričnih, naslovnih ili ilustrovanih strana Njegoševih knjiga. Između ostalog izložena su prva izdanja Gorskog vijenca, Luče mikrokozma, Lažnog cara Šćepana malog i Slobodijade, razna jubilarna izdanja, kao i prevodi Njegoševih djela na 21 svjetskom jeziku, među kojima su engleski, francuski, njemački, ruski, italijanski, kineski, japanski, esperanto...

Izložba izdanja Njegoševih djela „Heruvim enigme“ biće otvorena do 31. decembra.

Galerija