JAVNA RASPRAVA

Golf igralište samo pokriće za izgradnju stanova?

Visokoplatežni turizam se svodi na 150 kreveta u hotelima i 1.700 stanara u sopstvenim stanovima
57 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 30.10.2013. 12:27h

Visokoplatežni elitni turizma koji najavljuje Vlada Crne Gore i investitor izgradnje golf terena u Tivtu – kompanija „Boka Golf“ britanskog biznismena Džona Gvozdenovića-Kenedija, zapravo se svodi na veliku stambenu izgradnju „pokrivenu“ golf terenom- pokazao je nacrt DUP-a „Golf ekonomija“ o kojem se sinoć u Tivtu vodila javna rasprava.

Predmet pažnje građana okupljenih na okruglom stolu u zgradi Opštine pored nacrta ovog planskog dokumenta koji je uradio podogrički CAU, bio je i nacrt Strateške procjene uticaja DUP-a „Golf ekonomija“ na životnu sredinu, a čiji je obrađivač „Studio Synhesis“ iz Podgorice.

DUP „Golf ekonomija“ obuhvata površinu od 99,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog dobra kompanije „Montepranzo“ sa istočne strane piste tivatskog aerodroma, a koje je Vlada Crne Gore ustupila u 90-godišnji zakup Kenedijevoj firmi. Po programskom zadatku, DUP je kao glavne namjene površina, trebalo da ima „sport i rekreaciju, centralne djelatnosti, turizam i gradsko zelenilo“, ali su planer predvođeni Ksenijom Vukmanović predvidjeli da se izmedju ostaloga, ovdje napravi i 389 stambenih jedinica, a ukupna bruto građevinska površina svih objekata biće 118.854 kvadrata.

Od toga će površina stanova biće preko 51 hiljadu kvadrata, te još 26 hiljada kvadrata stambenog prostora u ukupno 70 ekskluzivnih golf-vila. Planirana je i izgradja preko 26 hiljada kvadrata poslovnog prostora.

Na pitanje gdje su u namjeni površina za DUP „Golf ekonomija“ našli osnov za toliku stambenu izgradnju Vukmanović je navela da se „stanovanje podrazumijeva pod pojmom centralne djelatnosti“, te da se pod turizmom smatraju i ljudi koji će ovdje kupiti i sezonski ili stalno, boraviti u svojim privatnim stanovima.

Prema njenim riječima, obrađivač nacrta DUP-a u najvjećoj je mjeri slijedio riješenja iz master plana koji mu je prethodno već dostavio investitor – kompanija „Boka Golf“.

Kolika je gradnja u pitanju i kakav je pravi karakter cijelog projekta, najbolje ilustruju i podaci iz nacrta DUP-a da će budući kompleks „Boke Golf“ imati „1.711 stanovnika i 150 turista“, ukupna površina dva mala hotela koje su planeri ucrtali u ovom projektu „viskoplatežnog elitnog turizma“ je manja od 13 hiljada kvadrata, a zajedno će imati samo 75 hotelskih soba.

Sudeći prema podacima iz planske dokumentacije, najveće efekte iz cijelog posla imaće investitor koji će stanove i golf vile graditi po prosječnoj cijeni od 1.000 do 1.300 eura za kvadrat, a prodavaće ih po cijeni od 4.500 eura za metar kvadratni.

Efekti „visokoplatežnog elitnog golf turizma“ po lokalnu zajednicu su daleko od obećavanih jer planeri predvidjaju 1.010 radnih mjesta u novom kompleksu kao i prosječnu bruto platu zaposlenih od 850 eura, što znači da će radnici u prosjeku neto primati tek 400-tinjak eura.

Većina prisutnih istakla je problem neriješenih imovinskih odnosa u kompleksu koji je Vlada dala „Boki Golf“ jer tamo ima oko 270 hiljada kvadrata privatnog zemljišta koje je država po zakonu bila dužna vratiti pravim vlasnicima prilikom procesa restitucije poljoprivrednog zemljišta. "

Selo gori a baba se češlja – to vam je priča o ovome DUP-u bez prethodnog riješavanja imovinskih pitanja. Ovo nije elitni turizam već građevinski lobi za pljačku koji vilama i apartmanima uništava turizam. Taj neko iz države koji im je ovo omogučio, sigurno je sebi i svojem trećem koljenu obezbjedio i vile i stanove. Procjena uticaja na životnu sredinu kaže da ćemo od golfa imati više kiseonika, ali nećemo imati hljeba", kazao je predstavnik bivših vlasnika Mato Marović poredeći podatak da će investitor prodavati stanove i vile za 4.500 eura po kvadratu, a one će biti izgradjene na zemlji za koju Vlada mještanima nudi „ponižavajuće obeštećenje od 3,11 eura po kvadratu“.

„To je kriminal nad kriminalima. Niko nikada u Boki Kotorskoj, od Rimskog carststva, preko Vizantije, Venecije, Turske, Napoleona, Austro-Ugarske, Italije, Njemačke i Jugoslavije, nije ovako surovo obespravio ovdašnje ljude i oduzeo im imovinu", kazao je Marović dodajući da će zaposleni u novom kompleksu „radit za 400 eura i biti robovi bogataša koje naša vlast proglašava plemenitima i počasnim gradjanima, samo zato što imaju novca."

Marović je kazao da su „kod nas došle svjetske protuve koje su ko zna kako došle do novca, a došli su ne da nas obogate, već da sebi ubiraju još profita“, te da se našim mladim ljudima „kao osnovni alat ubuduće nudi samo krpa i metla“.

„Prije nego što se riješi imovinsko pitanje ovdje se sigurno neće igrati golf. Doći ćemo tamo na svoje i niko nas odatle neće moći istjerati – možete samo pucati u nas jer smo mi najjači kada smo svoji na svome", poručio je naručiocima DUP-a „Golf ekonomija“ i investitorima Mato Marović.

Ne pominju se pesticidi i GMO trava

U Strateškoj procjeni uticaja na golf igrališta na životnu sredinu izmedju ostaloga, nema ni jednog retka posvećenog negativnom uticaju herbicida i pesticida koji se obilato koriste na ovakvim igralištima.

Naučnici u SAD studijama rađenim u proteklih 10 godina, utvrdili su da je zbog pojačane upotrebe tih otrova, čak za četiri puta veći rizik za radnike na golf igralištima od obolijevanja od raka jetre neko kod ostale populacije.

Isto tako, u dokumentu koji prati nacrt DUP-a „Glf ekonomija“ nema ni pomena o rizicima od koriščenja genetski modifikovane trave koja se redovno sije na golf igralištima jer je otpornija na korov i traži manje vode od tradicionalne golferske engleske trave, kao ni o negativnim uticajima po biodiverzitet s tim u vezi.

Galerija