tri modela pomoći

Studenti ekonomije nude podršku poljoprivrednicima

Tim sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici osmislio projekat pomoći organskim proizvođačima i onima koji bi htjeli to da postanu
4 komentar(a)
Ažurirano: 20.02.2019. 08:56h

Iako prihodi od poljoprivrede čine osam odsto bruto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači nijesu konkurentni na domaćem tržištu, a daleko su od izvoza na evropsko tržište.

Zato su studenti ekonomskog fakulteta, Danica Čelebić, Miloš Joksimović i Džemal Lekić, sa mentorom Vladimirom Vulićem osmislili projekat kako da se ta situacija popravi. Značaj tog projekta prepoznali su i na globalnom takmičenju za studente “Chalenge Future” gdje je ovaj tim osvojio prvu nagradu po glasovima ostalih takmičara u svojoj konkurenciji (Community Choice Winner).

Kako je “Vijestima” kazao član tima Džemal Lekić, projekatom "Organska proizvodnja u Crnoj Gori” osmišljeno je osnivanje organizacije koja bi pomogla konvencionalnim poljoprivrednim proizvođačima da se preusmjere na organsku proizvodnju.

“Naša organizacija će predstavljati most između malih proizvođača i tržišta, pružićemo im punu podršku, relevantne informacije, kao i povezanost sa investitorima i distributerima”, otkrio je on.

Nude tri biznis modela koja će dati punu podršku zainteresovanim proizvođačima. Prvi model, kako kaže, predstavlja spajanje malih lokalnih proizvođača da bi nastupali zajedno na tržištu, pogotovo kada je riječ o izvozu.

Projektom "Organska proizvodnja u Crnoj Gori” osmišljeno je osnivanje organizacije koja bi pomogla konvencionalnim poljoprivrednim proizvođačima da se preusmjere na organsku proizvodnju

S obzirom da domaći proizvođači vide jedni druge kao konkurenciju i prave lošu atmosferu u međusobnim odnosima, Lekić objašnjava da je cilj informisati ih o novim mogućnostima i prednostima spajanja sa visokim nivoom saradnje između njih.

Osim tog, nude i drugi model, odnosno biznis inkubator, gdje će se početnicima u organskoj proizvodnji pružati posebna pažnja i pomoć. To bi se, prije svega, odnosilo na informisanje, logističku podršku, pružanje pomoći pri apliciranju za kredite, grantove i slično.

“Treći model predstavlja partnerstvo sa stranim investitorima, što će povećati strane direktne investicije u Crnoj Gori, koje će se proširiti na Balkan, kao i na Istočnu Evropu na kraju.

Ključna stvar je da obje strane profitiraju iz ovog partnerstva jer strani partneri donese kapital, know-how i nove distributivne puteve, dok domaći proizvođači nude svoj rad i visoko obradivo zemljište koje je ekološki očuvano”, naglasio je Lekić.

Crna Gora ima skoro 50.000 registrovanih poljoprovrednih proizvođača, od čega samo 150 koji se bave organskom proizvodnjom. Drugim riječima, pola procenta proizvođača je prepoznalo korist od organske proizvodnje.

To, kako tvrdi Lekić, daje ogroman potencijal za razvoj organske proizvodnje kod nas. No, osim toga, izaziva i zabrinutost,” jer, ukoliko se nešto ne preduzme u skorije vrijeme, ovi proizvođači naći će se u ogromnim problemima onog trenutka kada prestanu uživati zaštitu države”.

(Foto: Privatna arhiva)

Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači trenutno uživaju zaštitu države kroz uvozne kvote, carine i druge subvencije. Ipak, ističe da situacija postaje ozbiljna ukoliko se u obzir uzme činjenica da Crna Gora ide ka članstvu u Evropskoj uniji, kada će morati da prestane da štiti lokalne proizvođače.

Podsjeća da zemlja kandidat za članstvo u EU mora ispuniti uslove za poglavlja slobodno kretanje robe i politika konkurencije, “što će se direktno odraziti na male proizvođače”.

“Veliki problem lokalnih proizvođača predstavlja to što se ne povezuju, već na tržištu nastupaju samostalno, pa samim tim je gotovo nemoguće da ispune standarde koje tržiše zahtijeva od njih, kao i da postignu konkurentnu cijenu proizvodnje”, rekao je Lekić.

Dodaje da je svjestan da je projekat sličan njihovom trebalo mnogo ranije pokrenuti, te da se mora brzo djelovati.

“Ali ako se sjetimo stare kineske poslovice koja glasi: „Najbolji trenutak da se posadi drvo je bio prije 20 godina, drugi najbolji trenutak je sada”, jasno je da nemamo šta više čekati, već moramo brzo djelovati”, zaključuje Lekić.

Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore je već drugu godinu za redom, u konkurenciji više od 1800 škola iz cijelog svijeta, proglašen najinovativnijom školom na takmičenju Chalenge Future koje je nedavno održano na Bledu u Sloveniji.

Galerija