Područno odjeljenje

Crna tačka: Osnovci Donje Lastve uče u nehumanim uslovima

Iz uprave je roditeljima, međutim, poručeno da „škola nema para“ i nezvanično sugerisano da se “roditelji sami snađu za ruke, a mi ćemo platiti materijal“
88 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 16.10.2013. 07:08h

Jedna od naših reformskih mjera je stvaranje što boljih i kvalitetnijih uslova za boravak mališana, od dječjih vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do fakulteta.

To je stvaranje savremenih, modernih, evropskih uslova i standarda za njihovo učenje i, naravno, rad vaspitača i nastavnika, izjavio je prošle sedmice u Tivtu ministar prosvjete i sporta Slavoljub Stijepović, koji je presjekao crvenu vrpcu na rekonstruisanom i dograđenom centralnom objektu tivatske JPU “Bambi“.

I dok se ministar u društvu gradonačelnika Dragana Kankaraša, direktora tivatskih javnih ustanova, preduzeća i prosvjetnih ustanova zabavljao uz šampanjac, dječji folkor i plesne tačke mališana iz vrtića, samo kilometar i po dalje, oko 120 djece iz Donje Lastve i sa Seljanova, tog, kao i svakog drugog dana, izbjegavalo je građevinske kamione, terete koje im nad glavama vise sa dizalica, bare i blato na putu do trošnog objekta svoje škole – područnog odjeljenja tivatske OŠ „Drago Milović“ u Donjoj Lastvi.

Kompletna situacija revoltirala je članove Savjeta roditelja te škole, pa su tražili od uprave OŠ “Drago Milović“ da hitno preduzme mjere da barem malo objekat upristoji

Savremeni evropski uslovi i standardi za učenje djece i rad nastavnika, o kojima priča ministar Stijepović su, kada je taj objekat u pitanju, misaona imenica, jer svako ko pogleda školu u Donjoj Lastvi i njenu okolinu biće siguran da je riječ o nekoj pustari, a ne dijelu “crnogorskog Monaka“, kako Tivtu tepaju političari.

Na samo nekoliko stotina metara vazdušne linije od prestižnog Porto Montenegra stoji objekat koji se, samo još uz puno mašte, može nazvati školom bezbjednom za izvođenje nastave.

Dotrajala montažna zgrada podignuta kao pomoć švajcarske vlade Crnoj Gori nakon zemljotresa 1979. godine prokišnjava, drvenarija na fasadi je potpuno propala, oluci su pokradeni ili počupani, zgrada ima problema sa elektroinstalacijama, a najveći dio stolarije u učionicama je truo i pun rupa.

Mokri čvorovi u školi nijesu obloženi keramičkim pločicama, a samo ogroman trud nekolicine nastavnika i domaćice škole čine da djeca u tom objektu mogu nastavu da pohađaju u higijenski čistom i koliko-toliko uređenom objektu.

Kompletna situacija revoltirala je članove Savjeta roditelja te škole, pa su tražili od uprave OŠ “Drago Milović“ da hitno preduzme mjere da barem malo objekat upristoji.

Iz uprave im je, međutim, poručeno da „škola nema para“ i nezvanično sugerisano da se “roditelji sami snađu za ruke, a mi ćemo platiti materijal“. Stoga su roditelji već pokrenuli akciju međusobnog sakupljanja novca i čak dobrovoljnog angažovanja da oni koji se razumiju u elektriku, stolariju i keramiku besplatno popravljaju objekat u kojem im uče djeca.

Dotrajala nadstrešnica iznad jednog od prozora (FOTO: Siniša Luković)

“Već smo radili oko sanacije krova i postavljanja novih oluka. Nema se para i snalazimo se kako možemo. Biće nešto, a da smo imali mogućnosti, napravili bi i prije. Najbitnije je da smo počeli”, kazao je u telefonskom razgovoru “Vijestima“ direktor OŠ “Drago Milović“ Zoran Latković.

On je odbacio navode da je roditeljima preporučio da se sami snalaze i popravljaju objekat u Donjoj Lastvi, ali je potvrdio informaciju da je uprava škole pristala da plati neophodan materijal za sanaciju.

“Otvorili su nam račun kod firme ’Arsenal elektro’ da uzmemo ono što je najhitnije da se popravi, a kako ćemo popravke izvesti vidjećemo ovih dana”, kazao je “Vijestima“ predsjednik Savjeta roditelja učenika područnog odjeljenja u Donjoj Lastvi Marko Kašćelan.

Uzalud im besplatan internet bez kompjutera

Posebna priča su učila koja nastavnici često prave sami, snalazeći se kako znaju i umiju. Iz svog džepa plaćaju kopiranje formulara za testove koje daju učenicima, školi razne aparate kao što su CD plejeri nerijetko poklanjaju i samohrane majke učenika, a kao tužna šala, na zidu, pored ulaznih vrata škole, u kojoj nema kompjutera, izgleda tabla na kojoj piše da je “besplatno korišćenje ADSL-a u ovom objektu omogućio Telekom“.

Kao vrhunac svega, djeca koja pohađaju tu školu lani su ostala i bez jedinog igrališta koje su imali – asfaltiranog platoa ispred školske zgrade, na kojem je počela gradnja stanova za njihove profesore, u aranžmanu Stambene zadruge radnika prosvjete Crne Gore.

Od tada nastavu fizičkog vaspitanja izvode u učionicama, a u školu idu pored neadekvatno obezbijeđenog gradilišta.

Latković: Biće terena

Na pitanje kada će i gdje djeca iz škole u Donjoj Lastvi ponovo dobiti svoj teren za fiskulturu koji im je uništen gradnjom profesorske zgrade, direktor Latković je lakonski odgovorio da će “terena sigurno biti“.

“Igrališta mora biti. Ima prostora iza škole za teren i on će sigurno biti napravljen“, kazao je Latković. Na podsjećanje da je iza zgrade škole prije nekoliko godina, u saradnji sa Opštinom Tivat i maslinarskim društvom “Boka“, podignut školski maslinjak sa petnaestak sadnica maslina i da tu nema mjesta za novo igralište, on je kazao da će “masline presaditi ispred škole“.

Na inicijativu nekih od roditelja učenika koji idu u školu u Donjoj Lastvi, taj objekat su proteklih dana obišli predstavnici Porto Montenegra kako bi sagledali mogućnosti da ta kompanija i njeni partneri, u sklopu sredstava koja izdavajaju za projekte takozvanog “društveno-odgovornog poslovanja“, pomognu sanaciji.

Pri tom, oni nijesu krili razočarenje onim što su vidjeli u Donjoj Lastvi, ocjenjujući stanje škole “nedopustivim za standarde života u Tivtu i ono što svi mi zajedno radimo u ovom gradu“.

Galerija

Preporučujemo za Vas