Kovačević za "Vijesti": Za godinu i po uloženo više nego za prethodnih 40

Razumijem nestrpljenje naših osiguranika, jer smo svi osjetljivi kada je zdravlje u pitanju. Međutim, zdravstvene ustanove zbrinjavaju pacijente po prioritetima, odnosno, u zavisnosti od njegovog zdravstvenog stanja
20 komentar(a)
Zorica Kovačević, Foto: Luka Zeković
Zorica Kovačević, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 24.07.2018. 06:54h

Odlazeća direktorica Kliničkog centra (KC) Zorica Kovačević tvrdi da je tokom njenog mandata uloženo u infrastrukturu i medicinsku opremu više nego prethodnih 40 godina.

U intervjuu “Vijestima” tvrdi da ljekari ne napuštaju KC i državu samo posljednje dvije godine, već su decenijama posao nalazili u zdravstvenim ustanovama širom svijeta, najčešće u okruženju.

Kovačević kaže da je tokom njenog jednoipogodišnjeg mandata iz KC otišlo 12 ljekara, od kojih troje u penziju i da su budući nosioci posla u toj ustanovi upravo mladi ljekari koji završavaju specijalizaciju.

Direktorica KC, kako je potvrdila “Vijestima”, već naredne sedmice prelazi na novu funkciju - predsjednice Opštine Danilovgrad. Prema nezvaničnim informacijama, budući direktor KC biće neurolog i predsjednik Upravnog odbora te ustanove Jevto Eraković.

Kako ocjenjujete uslove u kojima se liječe crnogorski pacijenti? Koja odjeljenja su renovirana tokom Vašeg mandata?

Smatram da su zadovoljavajući uslovi za liječenje pacijenata u KCCG, međutim, uvijek može biti još bolje. Ka tom cilju treba svi da stremimo.

Realizovanjem brojnih projekata za poboljšanje uslova za rad zaposlenih i samim tim uslova boravka i liječenja pacijenata u KC (rekonsturkcije odjeljenja i nabavke nove savremene opreme), unaprijedili smo pružanje zdravstvenih usluga. Podsjetiću da je KCCG od decembra 2016. do danas imao najveća ulaganja u infrastrukturu i medicinsku opremu u odnosu na posljednjih četrdeset godina, izuzimajući izgradnju i opremanje Klinike za onkologiju i radioterapiju. Renovirali smo i opremili Odjeljenje za hematologiju i onkologiju Instituta za bolesti djece (IBD), Kliniku za neurologiju, Kliniku za ORL i MFH, Centar za patologiju trudnoće, Centar za kardiohirurgiju, Centar za vaskularnu hirurgiju, Intenzivnu jedinicu Interne klinike, Centar za kardiologiju sa Koronarnom jedinicom i Kliniku za očne bolesti sa dvije nove operacione sale i potrebnom medicinskom opremom. U završnoj je fazi rekonstrukcija Klinike za ortopediju i traumatologiju a nakon toga slijedi rekonstrukcija Interne klinike. Najveći broj klinika reonoviran je prvi put od useljenja u glavnu zgradu KC. Takođe su prvi put renovirana i ugrađena četiri nova lifta u glavnoj i jedan u zgradi IBD-a. Sve rekonstrukcije i nabavka nove opreme uticali su na bolju dostupnost zdravstvenih usluga našim osiguranicima, što je za rezultat imalo dodatno smanjenje listi čekanja, a u pojedinim klinikama i nepostojanja istih.

Sindikat doktora medicine je često tvrdio da je stanje u KCCG alarmantno i da tu ustanovu napušta veliki broj ljekara. Da li ljekari u Kliničkom centru imaju mogućnost za adekvatnu zaradu? Koliko ljekara je od početka Vašeg mandata napustilo Klinički centar i da li ste suočeni sa odlivom kadra koji može uticati na rad ustanove?

U posljednje vrijeme, najčešće sa neprovjerenim podacima, mnogo se spekuliše o odlivu kadra. I ovom prilikom podsjećam crnogorsku javnost da su uvijek pojedinci svih profila tražili zaposlenje tamo gdje njima najviše odgovara. Odlazak ljekara iz KC ili Crne Gore nije pojava koja se dešava u posljednje dvije godine već su crnogorski ljekari decenijama unazad svoje radno angažovanje ostvarili u zdravstvenim ustanovama širom svijeta, a najčešće u okruženju. Uvjerena sam da naša javnost prepoznaje da mi u KC veliku pažnju posvećujemo stručnom kadru i u tom smislu smo preduzeli niz aktivnosti iz svoje nadležnosti za rješavanje ovog pitanja. Od kada sam ja preuzela dužnost direktora KC do danas, 12 ljekara je napustilo KCCG od kojih njih troje po osnovu sticanja prava na penziju.

Koliko je novo elektronsko zakazivanje uticalo na skraćenje listi čekanja u Kliničkom centru? Na kojoj klinici ili odjeljenju se najviše čeka, a na kojima je vrijeme čekanja na pregled ili operaciju najkraće?

Smatram da se u javnosti pogrešno shvata značaj i cilj projekta elektronskog zakazivanja. On ne može značajnije uticati na liste čekanja, već se benefit ovog projekta ogleda u pojednostavljenoj proceduri zakazivanja pregleda i dijagnostičkih procedura za osiguranike, a samim tim i smanjenje finansijskih troškova za zdravstveni sistem. Sada pacijent, na primjer iz Pljevalja, ne mora da dolazi u Podgoricu dva puta zbog jednog pregleda, prvi put da zakaže a drugi put da obavi isti.

Razumijem nestrpljenje naših osiguranika, jer smo svi osjetljivi kada je zdravlje u pitanju i želimo da svaku zdravstvenu uslugu dobijemo istog trenutka kada se javimo u zdravstvenu ustanovu. Međutim, zdravstvene ustanove zbrinjavaju pacijente po prioritetima, odnosno, u zavisnosti od njegovog zdravstvenog stanja. Svaki pacijent čije zdravstveno stanje to zahtijeva, bude zbrinut odmah, dok ostala stanja, kao što su na primjer kontrolni pregledi, u skladu sa raspoloživim kapacitetima. Upoređujući naše liste čekanja sa bolnicama u okruženju, one su najmanje upravo u KC. Ponosni smo na postignute rezultate u svim segmentima a posebno jer smo značajno smanjili liste čekanja, a što je najvažnije, u pojedinim klinikama pacijenti usluge dobijaju u roku od 30 dana. U tom smislu nemamo liste čekanja za operaciju oka, jer se zakazuje u roku do 30 dana. Prvi put od uvođenja hemodinamske obrade, odnosno angiodijagnostike, namamo listu čekanja za kateterizaciju srca. Nekada su pacijenti za ovu procedure ili operacije oka, čekali i do dvije godine. Nemamo liste čekanja ni za procedure u Centru za nuklearnu medicinu, a nabavkom još jednog savremenog aparata za spoljašnje zračenje, uvjerena sam da nećemo imati pacijenata na listi čekanja ni za ovaj vid zdravstvene usluge.

Pacijenti se često žale da na kardiološke preglede čekaju više mjeseci. Na koji način se liste čekanja u Centru za kardiologiju mogu skratiti?

Sve žalbe na dužinu čekanja na kardiološke preglede se odnose na kontrolne, a ne na prve preglede. Zdravstvena ustanova je dužna da prvi pregled pacijentu obezbijedi u roku do 30 dana, a kontrolne u skladu sa zdravstvenim stanjem pacijenta i preporukom ordinirajućeg ljekara. Što se tiče termina za kardiološke kontrolne preglede postoji više načina za rješavanje ovog pitanja, kao što je upućivanje pacijenata kardiologu KC samo u slučajevima opravdane medicinske indikacije, obavljanje kardioloških pregleda u mjestu boravka, odazivanje na zakazane preglede...

Nedavno je uveden i novi servis pomoću koga se otkazuju ili potvrđuju zakazani pregledi. Da li i za koliko već primjećujete smanjenje broja pacijenata koji se nijesu javljali na zakazani pregled?

Primjena novog servisa za otkazivanje, odnosno, potvrđivanje zakazanog pregleda je već dala efekte. Međutim, prema našim očekivanjima, pozitivni efekti ovog sistema, biće vidljivi u septembru i oktobru.

Nabavili aparat za angiografiju, gama kameru, novi magnet, dva ultrazvučna aparata

Kovačević je kazala da su za godinu i po nabavili veliki broj medicinskih aparata i da izdvaja aparat za angiografiju, najnovije generacije. Riječ je o aparatu za dijagnostiku, kojim se pregleda unutrašnjost krvnih sudova.

Pojasnila je da taj aparat ima izuzetno nisku dozu zračenja, što je od velikog značaja za zdravlje pacijenata i medicinskog osoblja.

“U Institutu za bolesti djece (IBD) smo obezbijedili najsavremeniju medicinsku opremu kao što je aparat za magnetnu rezonacu jačine 1,5 T, zatim ultrazvučne aparate za kardiološke pacijente i radiološku dijagnostiku, kompletnu opremu za Odjeljenje intenzivne njege, operacioni sto u operacionom bloku, kao i hirurške instrumente a u toku je i nabavka novog skenera. Obnovljen je i mobilijar i kreveti za bebe i odraslu djecu”, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da su instalirali novu gama kameru, nabavili nove aparate za Centar za neonatologiju, te Kliniku za očne bolesti, kako bi uveli nove procedure kao što je liječenje zadnjeg segmente oka...

Bonus video: