Delfini ili nafta?

Istraživanje u hrvatskom podmorju pravi veliku štetu sisarima i ribama Jadrana

Organizacija za zaštitu okeana i mora - OceanCare upozorila je kako će najavljena seizmička istraživanja Jadrana ugroziti život u podmorju
172 pregleda 6 komentar(a)
Ažurirano: 22.09.2013. 18:07h

Kao što će Hrvatska od Crne Gore tražiti naknadu za prolaz energetskog kabla kroz njeno more, tako bi Crna Gora, načelno, mogla da traži odštetu za buku koja se širi morskim dnom.

Istraživanje rezervi nafte i gasa u hrvatskom podmorju zatalasalo je među svjetskim ekolozima koji upozoravaju da metod mapiranja morskog dna, tzv. "zvučnim topovima", pravi veliku štetu sisarima i ribama Jadrana.

"Ocean care”, nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj, uz pomoć automatskog identifikacionog sistema (AIS), ovih dana stalno prati kretanje norveškog broda koji ne izgleda upadljivo, ali nosi basnoslovno skupu opremu

Problem je što delfini, morske medvjedice, ribe i ostali živi svijet nemaju pojma o granici na Prevlaci, pa će norveški brod "Nodern eksplorer" kada se približi Boki Kotorskoj, ugroziti i crnogorski dio podmorja, odnosno živi svijet koji pliva u njemu.

Snaga zvučnog talasa od 117 decibela prenosi se makar dvadeset nautičkih milja, odnoso 30 kilometara od epicentra. Zvučni topovi proizvode zvuk ubrizgavanjem vazduha u vodu pod velikim pritiskom, usmjerenom prema morskom dnu.

Uobičajeno je istovremeno koristiti i dvadeset topova dok istraživači slušaju odjek. Pulsiranje može prodrijeti više hiljada kilometara ispod zemljine površine, a svaki top uključuje se svakih desetak sekundi, često i tokom svih 24 sata.

"Negativani efekat istraživanja koja će se raditi na granici Hrvatske sa Crnom Gorom će se svakako osjetiti i kod nas, u prvom redu mislim na ribarstvo", rekao je dr Mirko Đurović, ribarstveni biolog iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.

Međunarodna organizacija za zaštitu okeana i mora - OceanCare upozorila je kako će najavljena seizmička istraživanja Jadrana ugroziti život u hrvatskom podmorju.

"Ocean care”, nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj, uz pomoć automatskog identifikacionog sistema (AIS), ovih dana stalno prati kretanje norveškog broda koji ne izgleda upadljivo, ali nosi basnoslovno skupu opremu.

Norveški brod krstari hrvatskim morem, Foto: Patric Sundquist

"Takođe, treba imati na umu da je Jadran poluzatvoreno more, izuzetno osjetljivo na poremećaje u bilo kom segmentu morskog ekosistema, te će istrazivanja u RH imati i te kako negativne posljedice”, rekao je Đurović.

S obzirom na to da Crnu Goru čekaju slična istraživanja, pitali smo Đurovića - šta bi trebalo preventivno preduzeti da se zaštiti podvodni svijet.

"Moje mišljenje je da preventivno djelovanja u ovom slučaju nije moguće, već da se sa istraživanjima radi istovremeno i monitoring svih aspekata morskog sistema, što bi nam poslužilo kao osnova da utvrdimo da li je i u kojoj mjeri došlo do poremećaja u moru", rekao je Đurović.

On predlaže da se formira fond koji bi sanirao štetu.

Istraživački brodovi su još prije deset godina krenuli u potragu za naftom i gasom u Crnoj Gori, kada su glas podigli ribari iz Ulcinja i Bara koji su alarmirali globalnu mrežu GreenPeace

Crna Gora je raspisala konkurs za firmu koja bi krenula u traženje nafte, a zvaničnici su saopštili da će vrlo voditi računa o tome koliko je izabrana firma kadra da riješi mogući ekološki problem koji spada u rizike biznisa sa naftom i gasom.

Vlada je donijela odluku o raspisivanju tendera za 13 blokova u crnogorskom podmorju, površine oko tri hiljade kilometara kvadratnih.

Istraživački brodovi su još prije deset godina krenuli u potragu za naftom i gasom u Crnoj Gori, kada su glas podigli ribari iz Ulcinja i Bara koji su alarmirali globalnu mrežu GreenPeace.

Mediji su tada javili, prije od resornih institucija, da je stigao norveški brod “Atlantik eksplorer”, koji je radio za potrebe engleske kompanije “Ramko” i “Helenik petroleuma”.

"Ova vrsta istraživanja ima izrazito negativan uticaj na morsku faunu, u prvom redu na veliki broj ribljih vrsta, kao i na sve vrste morskih sisara", rekao je Đurović.

"One vrste koje se nalaze u blizini izvora, najčešće uginu usljed fizičkih oštećenja, kao što su: pucanje unutrašnjih organa, trajnog oštećenja uva i drugo, dok one jedinke koje su udaljenije od izvora, usljed oštećenja senzornih organa, gube sposobnost orijentacije u prostoru i sposobnost da nađu hranu. Osim odraslih riba, juvenilne jedinke i riblja jaja bivaju potpuno uništena, u radijusu najveće jačine zvučnih talasa", rekao je Đurović.

"Kada imate ova istraživanja u nekom dužem periodu vremena, negativan efekat ima za posljedicu, smanjenje biomase određenih vrsta riba".

Đurović napominje da Institut ima znanja i tehničkih mogućnosti da sprovede nadgledanje procesa mapiranja morskog dna i radove na eksploataciji nafte.

U Zakonu o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika piše jasno ko treba da plati štetu.

“Koncesionar je dužan da nadoknadi štetu za zagađivanje životne sredine, štete koje nastanu u ribarstvu, poljoprivredi ili šumarstvu, vodosnabdijevanju, kao i druge štete nastale tokom izvršenja ugovora o proizvodnji”, navodi se u zakonu.

Trajan nestanak nekih vrsta?

Pitali smo dr Đurovića kako buka šteti delfinima? Šta se konkretno desi u organizmu životinje kada se suoči sa velikim zvučnin udarima. Koje su još vrste potencijalno ugrožene od podvodnih mapiranja poput ovog u Hrvatskoj?

"Osim na ribe, ovi zvučni talasi imaju negativan efekat na morske sisare. Delfini i kitovi, kojih ima u Jadranu, koriste svoje organe sluha, za pronalaženje plijena, izbjegavanje predatora, biranje migracionih puteva kao i za komunikaciju na velikim udaljenostima, te buka nastala seizmičkim aktivnostima onemogućava njihovu sposobnost da pepoznaju prirodne podvodne zvukove, te time ometaju njihove najznačajnije životne aktivnosti. U Jadranu živi veliki broj vrsta delfina i kitova, međutim pojedine vrste se zastupljene sa veoma mali brojem jedinki, te će najvjerovatnije dugotrajna aktivnost u smislu potrage za naftom, imati za posljedicu trajan nestanak ovih vrsta iz Jadranskog mora. S tim u vezi, u okviru NETCET projekta, koji se trenutno realizuje u Institutu za biologiju mora, zajedno sa partnerima iz svih jadranskih zemalja radiće se monitoring stradanja delfina na cijelom području Jadrana. Smatramo, na temelju nezavisnih naučnih istraživanja koja se već dugi niz godina sprovode u područjima gdje se ispituju naftne rezerve, aktivnosti koje su započete u Hrvatskoj će imati negativne posljedice ne samo na Hrvatsku, već i na sve zemlje jadranske regije".

Galerija

Preporučujemo za Vas