Ozbiljan trend

Prevare trgovačkih lanaca: Jedna cijena na polici a druga na kasi

“Inspekcija bi trebalo više da kontroliše i kažnjava. Trgovci se često, odmah nakon što plate kaznu, vrate na staro. Da plaćaju češće, i efekti bi bili bolji”
327 pregleda 30 komentar(a)
Ažurirano: 08.09.2013. 16:20h

Kada potrošač odluči da kupi proizvod na kojem je istaknuto da košta, primjera radi, dva eura, a na kasi ipak mora da izdvoji tri eura, jer je prodavac “zaboravio” da uskladi cijene, znači da je obmanut.

Na taj način je od početka godine, prema podacima Tržišne inspekcije, u Crnoj Gori obmanuto više od 2.000 građana. U ovom slučaju, riječ je samo o onima koji su nepravilnost prijavili.

Kao dokaz da obmane nijesu rijetkost služi i primjer koji su “Vijesti nedjeljom” fotografisale u jednoj prodavnici gdje je “Imlekovo” mlijeko od litar sa 69 centi regularne cijene “sniženo” na 69 centi tokom akcije.

Direktorica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olga Nikčević kazala je da najčešće pritužbe stižu sa primorja.

“Inspekcija bi trebalo više da kontroliše i kažnjava. Trgovci se često, odmah nakon što plate kaznu, vrate na staro. Da plaćaju češće, i efekti bi bili bolji”, rekla je Nikčević.

Prema njenim riječima, jedno vrijeme je bilo manje obmana, cijene su pravilnije isticane i akcije sniženja bolje sprovođene, ali već nekoliko mjeseci stanje se pogoršalo.

“Krajnje je vrijeme da inspekcije naprave neku akciju”, kazala je Nikčević.

Ona je građane savjetovala da kada kupuju dobro otvore oči.

“Treba paziti šta se kupuje, prigovarati svaki put kad se uoči nepravilnost i to je jedini način, i ako to znači da i za najmanju trgovinu treba izdvojiti dosta vremena. Prijaviti na licu mjesta, a onda javiti nama ili inspekciji”, rekla je Nikčević.

Olga Nikčević (FOTO: Luka Zeković)

Profesor Darko Lacmanović sa Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran ukazao je na problem “varljivog formiranja cijena”, posebno ako je iznad artikla istaknuta oznaka “akcija”, pa vam prodavačica saopšti, nakon što je otkucala na kasi , da je riječ o drugom proizvodu koji je slučajno lociran ispod oznake, ili je istekao period popusta. Dešava se i da je izvršen popis i cijene su unesene u informacioni sistem koji podržava prodajni proces, ali nisu izmijenjene na mjestu izlaganja proizvoda.

“To su vrlo česte situacije koje individualno razrešavate, pa ko popusti, vi ili prodavačica. Posebno je simpatična naplata većih kesa za pakovanje artikala, a da vas prodavac ne pita treba li vam veća kesa, već je jednostavno naplati. Dakle, kupujete nešto što vam ne treba i to protiv vaše volje”, kazao je Lacmanović.

U dobro organizovanoj maloprodaji, napominje profesor Lacmanović, podrazumijeva se da potrošači moraju kupljene artikle donijeti svojoj kući, pa je kesa kao potrošni materijal, uračunata kroz opšte troškove poslovanja.

Trgovačke kompanije koje se loše ponašaju, kako je rekao, na visoko konkurentnom tržištu brzo gube kupce jer ih oni u tom slučaju percipiraju kao nemoralne, neuvjerljive i sklone obmanjivanju.

“Poznata je činjenica da jedan zadovoljan potrošač obavijesti još tri potencijalna, ali jedan nezadovoljan upozori najmanje devet mogućih potrošača. O toj činjenici marketing menadžeri u trgovačkim kompanijama trebalo bi da vode računa”, poručio je Lacmanović.

On je upitao i da li je moguće zaštititi potrošače ako su im prava ugrožena ponašanjem kompanija koje imaju sposobnost da snažno lobiraju za svoje ciljeve u Crnoj Gori ili jednostavno imaju monopolsku poziciju. Lacmanović smatra da je to moguće isključivo u slučaju organizovanja veoma široke odbrambene društvene akcije putem dobro organizovanog nevladinog sektora, kao što je opšti bojkot određenih proizvoda i usluga.

“U svim drugim slučajevima, potrošači sigurno gube bitku za svoja prava. Nivo sklonosti ka korupciji je značajan problem u situacijama ugroženosti potrošačkih prava, bilo da je riječ o korupciji na nižem ili najvišem nivou, jer jednostavno u takvoj situaciji se postavlja pitanje dobre volje nadležnih da riješe određeni zahtjev potrošača”, smatra Lacmanović.

U trgovini pripaziti i prijaviti sve nmepravilnosti (FOTO: Boris Pejović)

Najčešća kršenja prava potrošača odnose se, saopšteno je „Vijestima nedjeljom“ iz Tržišne inspekcije, na neisticanje cijena, dovođenje potrošača u zabludu kod isticanja obavještenja o cijenama, neizdavanje računa, reklamacije i pravo po osnovu prigovora na reklamaciju, saopštavanje netačnih, nepotpunih i dvosmislenih informacija o proizvodu, uslovljavanje prodaje proizvoda prodajom drugih proizvoda, kao i agresivno ponašanje trgovaca učestalim posjetama domaćinstvima i pored protivljenja potrošača.

„U tim slučajevima trgovac se može kazniti izricanjem obaveznih prekršajnih naloga, a predviđene kazne su po obaveznom prekršajnom nalogu 500 eura za pravno, 200 eura za odgovorno lice u pravnom licu i 300 eura za preduzetnika, po jednom izvršenom prekršaju, a kazne se mogu izricati kumulativno za više izvršenih prekršaja“, saopšteno je iz Tržišne inspekcije.

Od početka godine inspektori su utvrdili 4.985 slučajeva kršenja prava potrošača.

Najveći broj nepravilnosti se odnosi na cijene i to 2.042, nepropisano deklarisanje, označavanje i neposjedovanje isprava koje prate proizvod u prometu kažnjeno je u 1.487 slučajeva, neizdavanje računa ili izdavanje računa koji nijesu propisane sadržine u 626 slučaja, neobavještavanje potrošača o mjestu i načinu podnošenja reklamacije uključujući i prigovor po osnovu reklamacije u 393 slučaja, neobavještavanje potrošača o uslovima prodaje u 324 slučaja dok su ostale nepravilnosti zabilježene u manjem broju. Vrijednost prekršajnih naloga, kako je rečeno, je 844.239 eura.

Lacmanović: Nemoral turističkih agencija

Lacmanović je kazao da bi bilo zanimljivo istražiti problem obmane potrošača u Crnoj Gori, kao jedno od značajnih etičkih pitanja u marketingu. Na pitanje u kojim djelatnostima su najskloniji obmanama Lacmanović je kazao da bi to pitanje moglo biti poziv nadležnim državnim institucijama, udruženjima potrošača i naučno-istraživačkim organizacijama da organizuju i sprovedu adekvatno istraživanje s ciljem dobijanja relevantnih podataka.

“Turistički aranžman sa istaknutim vrlo povoljnim cijenama avio-prevoza, uz dodatni manje istaknuti tekst o raznim doplatama za gorivo, takse, prtljag i slično, koji sam pročitao prije neki dan, je primjer nemoralno istaknute turističke ponude, jer navedene doplate nisu jasno istaknute”

“Potrošači u Crnoj Gori su vrlo često obmanuti u vezi očekivanog i dobijenog proizvoda ili očekivane i pružene usluge. Jasno je, da se najviše transakcija obavlja u maloprodajnim i ugostiteljskim objektima, ali ne treba zanemariti ni mnoge druge djelatnosti”, kazao je Lacmanović i objasnio da svako neistinito ili nepotpuno prikazivanje bitnih obilježja proizvoda i usluga ili nemoralno korištenje osnovnih marketinških instrumenata dovodi do obmane potrošača.

“Preuveličavanjem ili sakrivanjem činjenica upućuju se varljive promotivne poruke. Neselektivnim sniženjima bez informacije koliko vremena je prethodna cijena bila istaknuta, isticanjem popusta za proizvode koje ne možemo dobiti u prodavnici već nam se nudi nešto slično ili skoro isto ali naravno skuplje što se u teoriji definiše kao metod 'mamac i zamjena' su primjeri, recimo, varljivog formiranja cijena.

Količina i sadržaj komponenti proizvoda u odnosu na istaknutu količinu i sastav na pakovanju, mnogo veće pakovanje nego što je stvarno potrebno, nepotpuno ili nejasno označavanje zemlje porijekla, isticanje nejasnih tvrdnji, su primjeri varljivog pakovanja”, naveo je on.

Prema Lacmanovićevim riječima, mnogo toga nas može zavarati u maloprodajnom, ali i u ugostiteljskom objektu ili u turističkoj agenciji.

“Turistički aranžman sa istaknutim vrlo povoljnim cijenama avio-prevoza, uz dodatni manje istaknuti tekst o raznim doplatama za gorivo, takse, prtljag i slično, koji sam pročitao prije neki dan, je primjer nemoralno istaknute turističke ponude, jer navedene doplate nisu jasno istaknute”, kazao je on.

Galerija

Preporučujemo za Vas