PROBIJEN LED

Zastave SFRJ iz Tivta usred Dubrovnika

Jugoslovenski simboli bili su istaknuti na više mjesta u Starom gradu i izazvali su dužnu pozornost bez i najmanjeg incidenta, rekao je Marko Perković
90 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 13.08.2013. 16:05h

NVO Generalni konzulat Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz Tivta „probio je led“ u umjetničkoj saradnji sa susjednim Dubrovnikom pomogavši izvođenje jedne od pozorišnih predstava na 64. festivalu Dubrovačke ljetnje igre.

Za potrebe sada već u Hrvatskoj kultne pozorišne predstave „Unterstadt“ Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka u Dubrovniku, „Generalni konzulat SFRJ“ ustupio je dio svoje prepoznatljive ikonografije – zastave SFRJ, Saveza komunista Jugoslavije i Saveza pionira.

„Kako se producentima ukazala potreba za zastavama SFRJ naravno da su došli pravo u naš Konzulat koji im je pozajmio četiri zastave SFRJ, četiri Saveza komunista i dvije zastave Saveza pionira. Ogromno mi je zadovoljstvo što je „Generalni konzulat SFRJ“ iz Tivta ponovo prepoznat kao čuvar etalona jugoslovenstva”, rekao je generalni konzul SFRJ u Crnoj Gori Marko Perković.

Ističući da se nada da su „topovi zauvijek zaćutali, a muze progovorile“, Perković je objasnio da je do saradnje sa HNK Osijek i organizatorima Dubrovačkih ljetnjih igara došlo posredstvom „rasvjetljivača naše tame“- Rada Stamenkovića, poznatog majstora svjetla iz beogradskog „Ateljea 212“ i tivatskog Centra za kulturu.

„Ono što nije pošlo za rukom 20.000 vojnika 1991. da razviju tu zastavu na Stradunu, uspjela je umjetnost i Generalni konzulat SFRJ, što me čini izuzetno srećnim. Jugoslovenski simboli su bili istaknuti na više mjesta u Starom gradu u Dubrovniku i izazvali su dužnu pozornost bez i najmanjeg incidenta“, rekao je Perković i dodao da Konzulat nije naplaćivao iznajmljivanje SFRJ ikonografije za potrebe predstave u Dubrovniku, već je samo zauzvrat tražio fotografije načina na koji su YU simboli aplicirani u starom dubrovačkom gradu. Višestruko nagrađivana predstava „Unterstadt“ osječkog HNK, utemeljena je na istoimenom romanu Ivane Šojat-Kuči koja se dotakla tabu teme, ispričavši priču o četiri generacije porodice osječkih Njemaca od početka do kraja 20. vijeka.

Riječ je o prećutkivanom dijelu istorije koji pokazuje svu složenost društveno-političkih okolnosti i ideoloških uticaja koji se prelamaju na leđima pojedinaca čiji se životni izbor često svodi na to čiju će stranu odabrati.

Predstava bez ideoloških predrasuda govori o muci kroz koju su prošli pripadnici njemačke nacionalne manjine u bivšoj Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata.

Preporučujemo za Vas