rušenje hotela

Pare i pohlepa uništiše duh stare Podgorice

Potomak čuvenog arhitekte smatra da bi u ovom slučaju trebalo podnijeti tužbu, ali nema povjerenja ni u domaće ni u evropsko sudstvo
362 pregleda 73 komentar(a)
Ažurirano: 10.08.2013. 19:22h

Bura zbog rušenja glavnog aneksa hotela „Crna Gora”, sa gradskom kafanom i salonima, nije prestajala ni juče, građani, arhitekte, saglasni su da je to nastavak višegodišnjeg uništavnja Podgorice, odnosno rušenja građevina, koje su svjedočile o istoriji, vremenima. Arhitekta Boško Banićević istakao je da je arhitekta Vujadin Popović, koji je projektovao hotel, imao autorsko pravo nad svojim djelom, a da to pravo nakon njegove smrti imaju njegovi potomci.

Od njih je, smatra Banićević, prema Zakonu o zaštiti autorskih prava, trebalo tražiti dozvolu prije bilo kakvih radova na hotelu.

Ministarstvo objavilo plan intervencije: Burić nije smio da sruši "Crnu Goru"  >>>

Bratanić čuvenog arhitekte Vujadina Popovića, koji je projektovao hotel, Dragan Popović, kazao je "Vijestima" da od njega "niko ništa nije tražio", objasnivši da je sa direktorom kompanije "Normal" Žarkom Burićem razgovarao uoči postavljanja kamena temeljca, "kada je bilo rečeno da se ne dira ništa".

Dragan Popović

"Rekli su da neće, pa su ovo napravili. Uradili su to mangupski u avgustu kada su odmori i kada nema nikoga, kao sa bioskopom "Kultura", kazao je Popović.

Potomak čuvenog arhitekte smatra da bi u ovom slučaju trebalo podnijeti tužbu, ali nema povjerenja ni u domaće ni u evropsko sudstvo.

Iz kompanije „Normal” juče nije bilo moguće dobiti odgovor na tvrdnje Popovića. Novi graditelji po Podgorici imaju dokumentaciju, imaju alibi, ali nemaju dušu, smatra arhitekta Pavle Popović.

Rušenje, kako kaže, ne samo kafane, nego i duhovnog centra grada, gdje se okupljalo društvo od običnih građana pa do čitave plejade najeminentnijih ličnosti, u svim sferama umjetnosti, predstavlja samo vrstu egoizma.

TV Vijesti, Marko Mišić

“Nažalost, kapital nema milosti. Vlada neka vrsta graditeljskog inžinjeringa ili agresivnog urbanizma, kada ljudi na vlasti hoće sve, bez obzira na naša upozorenja. Zapravo, nikad više nije vladao provincijski duh”, objašnjava Popović.

Iako je sve prolazno, Popović ističe da čovjek mora čuvati tradiciju, jer ako se ona uništi, nećemo imati ni budućnost.

“Ovo je mala sredina, a Hilton traži veliki prostor. Ali ne na račun parkova i čuvene hotelske bašte. Mi ovdje ne možemo praviti Ameriku, ne ide .....Šta će kome ovdje tolike kongresne sale”, pitao je Popović.

Iako je sve prolazno, Popović ističe da čovjek mora čuvati tradiciju, jer ako se ona uništi, nećemo imati ni budućnost

Arhitekta Boško Banićević ocijenio je da će građani i turisti u Podgorici uskoro moći da vide samo ono što je izgrađeno za posljednjih petneastak godina, što će ostavljati sliku kao da je tu prije 50 ili 80 godina bila neka pustinja.

"Nijesu se morali rušiti objekti koji nijesu toliko dotrajali, već su se mogli rekonstruisati ili adaptirati. Sve napredne zemlje takve objekte rekonstruišu, a ne ruše, jer tako ruše svoje postojanje i vraćaju se na livadu", kazao je Banićević.

Ističući da Podgorica treba da se predstavi poljoprivrednim, infrastrukturnim i drugim objektima, Banićević naglašava da građani nijesu mogli spriječiti rušenje građevina koje su predstavljale duh Podgorice, ali da je struka morala da ih "njeguje".

Banićević je istakao da se po njegovoj i ocjeni još četvoro njegovih kolega, koji zajedno imaju preko 240 godina iskustva, polako ruše objekti koji su živjeli u srcu građana Podgorice i Crne Gore da bi profitirali biznismeni.

"Na lokaciji, kao što je hotel "Crna Gora" , u novom objektu se kvadrat može prodavati za pet ili 10.000 eura. Neko od biznismena koji ima spregu sa vlastima i novac, pokazao je snagu i dogovorio da se ruši ono što ne smije da bi dobio odobrenje od urbanista da gradi", kazao je Banićević, istakavši da je ta lokacija atraktivna zbog lokacije, koja predstavlja centralnu tačku u glavnom gradu.

On smatra da su rušenjem tog hotela u vodu bačene i ogromne pare koje su u posljednjih 15 godina uložene za njegovu trostruku rekonstrukciju.

"Te rekonstrukcije su koštale državu mnogo više nego izgradnja hotela. Ovdje ne može biti riječi ni o kakvom opravdanju", kazao je Banićević.

On je istakao da su u urbanističkim planovima srušeni objekti zadržani kao stalni, što znači da ne mogu biti srušeni, već samo rekonstruisani.

"Ako je urbanističkim planom planirano rušenje, onda se može izvesti. Ali, ovdje kao da ne postoji ni zakon ni država, sve je bačeno pod noge", kazao je Banićević.

Arhitekta Andrija Markuš tvrdi da nijesu istinite izjave iz firme "Normal" da su zbog stabilnosti morali srušiti aneks hotela, jer je srušeni dio bio najstabilniji i preživio je zemljotres bez ijedne pukotine.

"Ako su temelji dobri za petospratnu zgradu, onda su dobri i za jedan dio kao što je aneks. U podlozi je konglomerat koji ima veliku nosivost. Djelovi objekta sa velikim naslonima, kao što je gradska kafana, su otporni na statička opterećenja. Dinamička opterećenja su vjetar ili zemljotres", kazao je Markuš.

Objašnjenje od Gvozdenovića

Klub poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) zatražio je od ministra održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenoviću objašnjenje da li je rušenje dijela hotela “Crna Gora” realizovano suprotno urbanističko-tehničkim uslovima i izdatoj građevinskoj dozvoli. Zahtjev Gvozdenoviću je u ime Kluba poslanika SNP-a uputio poslanik Neven Gošović.

“Srušen je objekat koji je predstavljao i dio istorije i kulture Glavnog grada. Hotel je srušen u sklopu radova na novom hotelu “Hilton”, navodi se u zahtjevu.

Klub poslanika zahtijeva da im se dostavi obavještenje da li je urbanističko-tehničkim uslovima, na osnovu kojih je urađen glavni projekat i izdata građevinska dozvola za rekonstrukciju hotela “Crna Gora,” odnosno izgradnju hotela “Hilton”, predviđeno rušenje aneksa - lijevog dijela hotela, koji je u prizemlju imao gradsku kafanu, sa prepoznatljivom terasom, a na spratu salone.

Da li je rušenje urađeno suprotno datim urbanističko-tehničkim uslovima, ovjerenoj projektnoj dokumentaciji i izdatoj građevinskoj dozvoli”, pitao je Gošović. Klub poslanika SNP zahtijeva da im se dostavi rješenje o lokaciji za rekonstrukciju hotela “Crna Gora”, odnosno izgradnju hotela “Hilton”, urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju hotela “Crna Gora”, odnosno izgradnju hotela “Hilton”.

Pored toga zatražili su i dokaz o pravu svojine, o uređivanju međusobnih odnosa sa nadležnim u pogledu plaćanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta. Od dokumentacije Klub poslanika SNP-a traži i ugovor zaključen između podgoričke kompanije “Normal kompani” i hotelske korporacije “Hilton” o uređenju međusobnih odnosa, građevinsku dozvolu – odobrenje za rekonstrukciju hotela “Crna Gora”, odnosno izgradnju hotela “Hilton”.

Srušili „Kulturu” da bi imali parking

Rušenjem stare “Crne Gore”, nastavljeno je uklanjanje zdanja po kojima je prepoznatljiva bila Podgorica, pod naletom bagera poklekao je bioskop “Kultura”, istoimene knjižare nema odavno u Ulici slobode, a planeri su predvidjeli da čitav niz starih niskih kuća u centru, bude zamijenjen višespratnicama.

Arhitekta Pavle Popović sin je čuvenog arhitekte Veliše Popovića, zaslužnog za brojna gradska zdanja, poput zgrade Gimnazije i čuvenog kina „Kultura”, čije je rušenje prije dvije godine takođe morao da odboluje. Naime, sam početak avgusta 2011. bio je koban i po višedecencijski simbol Podgorice - kino „Kulturu”, koji je prestao sa projekcijom filmova tri godine ranije.

“Vi zapravo vidite da je to po scenariju “Dugog toplog ljeta”.... sad su napali i čuvenu Mirkovu varoš, a svima su puna usta kralja Nikole”, ogorčen je Popović. Upravo vrelog šestog avgusta prije dvije godine, proslavljeni filmski reditelj Momir Matović rastao se sa jednim od najpoznatijih ovdašnjih objekata kulture.

“Tužno je i žalosno... Da li da to shvatim kao poklon ili grijeh, neka presudi javnost", poručio je tada Matović, smatrajući da je odluka o rušenju podgoričkog bioskopa bila preuranjena i ishitrena, i siguran da su postojale mnogo bolje varijante da se održi taj “važan segment kulturne baštine”.

A koliko je bio ishitren, najbolji govori to što se na mjestu planiranog za gradnju Gradskog pozorišta, velike podzemne garaže, kao i poslovno-stambenog objekta, koji je trebalo da gradi vlasnik prostora, firma “Industrijaimpeks”, već dvije godine nalazi parking prostor.

Popović bio veliki vizionar

Arhitekta Vujadin Popović bio je veliki vizionar razvoja Podgorice, davne 1943. godine projektovao je da će grad da ima 200 000 stanovnika.

“Imao je dosta projekata, ali nije mogao da ostane ovde, nego je 1953. godine prebjegao u Australiju. Pokušavao je prije toga nekoliko puta, ali nije mu uspjelo, nije se jednostavno nalazio u tom svijetu, a mogao je lagodno da živi. Bio je u Opatiji na seminaru, improvizao je splav i otisnuo se u more, pronašli su ga Italijani, pa je završio u Trstu. Na kraju je završio u Australiji”, kazao je njegov bratanić Dragan Popović.

On je rekao da je nakon što je prebjegao, uništen natpis u kamenu na hotelu Crna Gora”, na kojem je pisalo da je autor tog zdanja.

Galerija

Preporučujemo za Vas