Kada bi Unutrašnja kontrola MUP-a provjerila pojedina nerazjašnjena ubistva i utvrdila ko je dojavio optuženima za šverc tona kokaina Pljevljacima Darku Šariću i Goranu Sokoviću da pobjegnu iz Crne Gore uoči hapšenja, možda bi brže došli do onih koji su prepreka evropskim integracijama i pravnoj državi. Vođenje imovinskih kartona policajaca angažovanih na otkrivanju krivičnih djela korupcije, djeluje kao politički trik od koga, najvjerovatnije, ne treba mnogo očekivati.
Uostalom, u MUP-u već postoji Unutrašnja kontrola koja treba da vodi računa o "prljavim policajcima", a na državnom nivou, za javne funkcionere postoji Komisija za suzbijanje sukoba interesa.
Ta Komisija je već imala ozbiljne slučajeve prikrivanja imovine i prihoda, među kojima je bio i onaj bivšeg direktora policije Božidara Vuksanovića koji je dvije godine "zaboravio" da prijavi sportsku penziju od 800-900 eura.
Poslanici će se već narednih dana izjasniti o predlogu za izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je inicirao SDP ministra Raška Konjevića, da se popisuje imovina policajaca. U regionu, međutim, takva praksa ne postoji, uključujući i Hrvatsku koja će od 1. jula biti članica Evropske unije.
Predlažući izmjene zakona poslanici SDP-a, od kojih je jedan bivši šef javnog resora MUP-a Mićo Orlandić, su u obrazloženju priznali da "propisi EU izričito ne definišu ovu materiju".
Kao razlozi za vođenje evidencije "o imovini službenika koji rade na poslovima uspostavljanja vladavine prava potrebno je radi utvrđivanja slučajeva nezakonitog bogaćenja, što je predviđeno Planom aktivnosti za ispunjavanje preporuka EK o napretku Crne Gore za 2012."
Poslanici vladajuće koalicije ponavljaju u dokumentu da treba unaprediti zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije.
"Posebna kontrola ovlašćenih policijskih službenika koji rade na zaštiti bezbjednosti i imovine građana je antikorupcijska mjera koja će... doprinijeti većem povjerenju građana u te institucije", navodi se.
Da ipak ne treba isključiti dobru namjeru resornog ministra i kadra SDP-a Raška Konjevića potvrđuju i neki pomaci, koje je napravio preuzevši službu rastrzanu klanovima.
On je suspendovao veliki broj policajaca koji su optuženi ili su pod krivičnim istragama, a među rijetkima u Vladi je na sajtu MUP-a objavio imena svih službenika, uključujući i zarade za prva tri mjeseca ove godine 15 javnih funkcionera MUP-a.
Po toj evidenciji, najveću platu ima direktor Uprave policije Slavko Stojanović 1050 eura, koga slijedi Konjevićev pomoćnik Abid Crnovršanin sa 920. Slijede ministar - koji je u martu zaradio 892 eura, pomoćni direktor UP za sektor obezbjeđenje imovine i ličnosti Predrag Ašanin sa 867, pomoćnik ministra za sektor bezbjednosti Ljuban Tmušić sa 855 eura, šef kriminalistike UP (tada je bio Vojislav Marković) sa 849 eura...
Da li se životni standard ovih funkcionera i njihovih potčinjenih boraca za korupciju poklapa sa primanjima, treba da utvrde Unutrašnja kontrola, predsjednik Komisije za suzbijanje konflikta interesa Slobodan Leković i Tužilaštvo.
Prema zvaničnim evidencijama, nijedan od ovih funkcionera, ali ni bivših šefova policije, ne rasipa se novcem.
Komisiji za sukob interesa Konjević je prijavio 1466 eura (neto plata plus ministarski dodaci), dok Stojanović nije ni predavao imovinski karton od 2010, kada je bio zamjenik direktora UP Veselina Veljovića i zarađivao 890 eura.
Minić je inače pod istragom Vrhovnog tužilaštva zbog poslova koje je sklapao kao pomoćnik Veselina Veljovića
Prema evidenciji sa sajta Uprave za nekretnine, Konjević posjeduje jedino stan od 68 kvadrata, koji je i prijavio. Njegova supruga Nataša, službenica Komisije za hartije od vrijednosti, nema stambenu ili poslovnu kvadraturu.
Novoizabrani direktor policije Slavko Stojanović je prema posljednjoj prijavi Komisiji za konflikt interesa bio suvlasnik stana u Podgorici. Njegova adresa je i dalje u Bulevaru Oktobarske revolucije 110, dok se u katastru na njega vodi 89 kvadrata u dijelu grada preko Morače, gdje je komšija bivšeg kolege, Dragoslava Minića, koji ima stan od117 kvadrata. Stojanovićeva supruga takođe nema imovinu.
Minić je inače pod istragom Vrhovnog tužilaštva zbog poslova koje je sklapao kao pomoćnik Veselina Veljovića.
Nekretnine tog bivšeg direktora UP godinama su predmet javnosti, najprije njegova kuća na Žabljaku, pa plac u Doljanima, a nedavno su Dnevne novine objavile i da je suvlasnik vrijedne kuće u naselju Dahna. On je to demantovao, tvrdeći da je svu imovinu prijavio.
U njegovom imovinskom kartonu piše da ima stan od 93 kvadrata u Podgorici i imanje sa kućom u Mojkovcu.
Međutim, u katastru je na njega upisana imovina u Doljanima, dok stan ne postoji. Prema informacijama "Vijesti", on je jedan od komšija kolege Božidara Vuksanovića.
Vuksanović živi u sinovljevom stanu u zgradi Normal kompany u elitnom dijelu preko Morače, u stanu od 156 kvadrata.
Bojan Vuksanović posjeduje i poslovni prostor u zgradi iste građevinske kompanije na Starom aerodromu od 129 kvadrata. Njegov otac, međutim, na svoje ime knjiži u katastru samo vikendicu od 52 kvadrata na Žabljaku koja, kako piše na sajtu katastra, nema građevinsku dozvolu.
Za razliku od ovih vrijednih nekretnina, policijski funkcioneri čiju će imovinu evidentirati komisija koju imenuje MUP, stoje mnogo lošije. Rukovodioci Odseka za organizovani kriminal Saša Milić i njegov kolega Dragan Radonjić, koji vodi Odsek za suzbijanje privrednog kriminaliteta, žive u roditeljskim stanovima, u Podgorici, odnosno Danilovgradu.
Isti je slučaj i sa većinom inspektora sa kojima oni istražuju krivična djela korupcije.
U Srbiji, kako piše u odgovoru "Vijestima" iz Agencije za antikorupciju, "pripadnici MUP-a nisu bili predmet redovne ili vanredne kontrole".
"Osim Ivice Dačića, predsjednika Vlade Republike Srbije i ministra unutrašnjih poslova. Njegovi izvještaji su provjeravani kao i izvještaji svih narodnih poslanika Narodne skupštine Republike Srbije, u okviru redovne kontrole," objašnjeno je.
Dačić je provjeravan i zbog informacija o navodnim vezama sa klanom Darka Šarića, što ovdje nikome nije palo na pamet da uradi.
Kad se podaci ne slažu Agencija ih provjerava
"Sektor za operativne poslove Agencije za antikorupciju u Srbiji na osnovu određenih evidencija provjerava izveštaje funkcionera i utvrđuje razloge nesaglasnosti između podataka u izvještaju i stvarnog stanja, odnosno utvrđivanja razloga nesaglasnosti između uvećane vrijednosti imovine funkcionera i njegovih zakonitih i prijavljenih prihoda i o tome obavještava organ u kome funkcioner vrši javnu funkciju i druge nadležne organe.
Javni funkcioneri mogu biti predmet redovne i vanredne kontrole.
Agencija svake godine objavljuje godišnji plan provjere, dok se vanredna kontrola sprovodi kada god ima osnovane sumnje da javni funkcioner nije prijavio ili je lažno prijavio imovinu, odnosno prihode", piše u odgovoru "Vijestima". Agencija sličnih nadležnosti uskoro bi trebalo da se formira i u Crnoj Gori.
Policajci, državni službenici
Hrvatska, kao i Srbija, za evidenciju imovine policajaca koristi Unutrašnju kontrolu MUP-a, odnosno Agenciju za antikorupciju.
"Policijski službenici su prema radno-pravnom statusu državni službenici i njihova prava, obaveze, odgovornosti i drugo su propisani Zakonom o državnim službenicima. Ista prava i obaveze te policijski poslovi su detaljno definirani Zakonom o policiji te pravilnicima i uredbama donesenim od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. Nijedan od navedenih propisa nema odredbe o predavanju imovinskih kartica policijskih službenika", rekla je za "Vijesti" Adriana Bago iz Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta MUP-a Hrvatske.
Ona podsjeća da su prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa propisano "ko je obveznik, ko podliježe podnošenju izvještaja o imovinskom stanju, zatim postupak provjere podataka o imovini funkcionera, trajanje obaveza, sankcije i drugo.
To su ministar, pomoćnici ministra i direktor policije. Rukovodilac Službe za privredni kriminal i korupciju Krešimir Sikavica ranije je na pitanje "Vijesti" kako se bore sa korupcijom u svojim redovima, rekao, da je to posao unutrašnje kontrole i posebne pažnje unutar MUP-a.
Ni u Srbiji ne postoji praksa da MUP vodi evidenciju imovine svojih službenika. Agenciji za borbu protiv korupcije raportitaju takođe samo javni funkcioneri, među kojima i ministar unutrašnjih poslova;njegovi pomoćnici, državni sekretari, sekretar ministarstva i direktor policije, saopšteno je "Vijestima".
Galerija
Bonus video:
