izgradnja ulcinja

Stari most u Port Mileni rampa za brodove

Profesor Nikola Drakić ukazao na neophodne mjere u cilju uspostavljanja plovnosti u Port Mileni u Ulcinju
200 pregleda 6 komentar(a)
Port Milena, Foto: Samir Adrović
Port Milena, Foto: Samir Adrović
Ažurirano: 02.06.2013. 14:24h

Uspostavljanje plovnosti u Port Mileni u Ulcinju, koje podrazumijeva i gradnju marine, nije izvodljivo sa postojećim starim mostom kod hotela “Otrant”, smatra profesor Nikola Drakić, koji se već decenijama bavi problematikom Port Milene i Velike plaže.

Stari most, kako je objasnio, nema neophodnu propusnu moć, niti gabarite koji bi zadovoljili uspostavljanje plovnosti.

“Znam da je najlakše srušiti, ali u ovom slučaju to je primarna misao”, kazao je Drakić za “Vijesti”.

Ocijenio je da je izgradnjom novog mosta, “stari definitivno dobio status privremenog”.

“Novi most ima sedam metara propusta, a kada se ugradi rasklopni mehanizam, tuda će moći proći i veće jedrilice. Sa starim mostom to nije izvodljivo i zato se on u planovima mora voditi kao privremeni”, kazao je Drakić.

“Znam da je najlakše srušiti, ali u ovom slučaju to je primarna misao”, kazao je Drakić

Naglasivši da je Port Milena u opasnosti da se uruši do kraja, on je ocijenio da je posebno problematičan dio od starog mosta do ušća.

“Ne vjerujem u takav scenario, jer je Port Milena sa novim mostom generator budućeg razvoja grada. To govore svi stari, a i novi planovi o valorizaciji tog važnog resursa”, kazao je Drakić.

Novi most, ocijenio je on, trebalo bi da bude garant scenarija prema kome će kanal biti kvalitetno uređen akvatorij.

“Preko Port Milene planirana je izgradnja još jednog mosta, niže od postojećih, u okviru brze ceste, odnosno zaobilaznice oko Ulcinja. I to ide u prilog optimizmu da će Port Milena jednog dana postati plovna”, istakao je Drakić.

On nije precizno odgovorio na pitanje “kada će osvanuti taj dan“.

“Vrlo je nezahvalno govoriti o rokovima u ovakvim slučajevima. Mislim da će se to desiti u skorijoj budućnosti, ali mnogo važnije od onoga što ja mislim jeste činjenica da se radi na tome”, kazao je on.

Među prioritetnim projektima je, dodaje, i izgradnja lukobrana na ušću Port Milene.

“Izgradnja Ulcinja spontano se odvija ka kanalu. Tu već postoje neki planovi koji imaju rokove. Nekad je teško sve uklopiti u njih, ali niti smo mi najpametniji, niti su planovi bez greške”, kazao je Drakić.

Govoreći o Velikoj plaži, on je rekao da je riječ o najvećem resursu Crne Gore, smještenom između Bojane i Port Milene.

Govoreći o Velikoj plaži, Drakić je rekao da je riječ o najvećem resursu Crne Gore, smještenom između Bojane i Port Milene

“I taj podatak imperativno nameće zaključak da Port Milena mora biti kvalitetan akvatorij i kako bi se u budućnosti mogli hvaliti da nam je Velika plaža smještena između dvije rijeke”, kazao je Drakić.

Nekontrolisana gradnja u Štoju, smatra on, može predstavljati problem u valorizaciji Velike plaže.

“Ali, ne bitan problem jer je taj resurs u najvećoj mjeri sačuvan od devastacije”, rekao je Drakić.

Sve je počelo planom isušenja

Zoganjskog jezera Postanku luke i kanala prethodila je realizacija velikog državnog projekta za isušenje Zoganjskog jezera. Kapetan Dinko Franetović je u svojoj knjizi naveo da je inženjer Josip Slade 1881. godine izradio projekat za isušenje Zoganjskog jezera jer je nivo vode u njemu oscilirao u velikim amplitudama i konstantno ugrožavao poljoprivrednu proizvodnju.

Kako je Franetović zapisao, sljedeće godine, državni senat je na Cetinju odlučio da izdvoji 10.000 forinti za realizaciju tog projekta, ali do izvođenja radova nije došlo. Zato je knjaz Nikola 1885. angažovao ruskog inženjera Vladimira Varmana, koji je projektovao i iskopao cik-cak kanal dužine 4,5 kilometra od jezera do mora kod rta Đerane. Nakon tri godine upravitelj primorja, vojvoda Simo Popović, veoma uspješno je obavio prvo čišćenje kanala.

Drugo čišćenje sproveo je inženjer Marko Đukanović, ali je pritom napravio veliku grešku - produbio je kanal i na jednom mjestu ispravio, tako da je nakon toga more prodrlo i nanijelo nenadoknadivu štetu obradivom zemljištu. Poslije velikih poplava 1896. i izlivanja Bojane u Zoganjsko jezero i kanal, koji je usljed toga još više produbljen i proširen, nastala je luka Đerane, odnosno Port Milena.

Povremenim izlivanjima Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena solana, zbog čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo. Od tada, pa sve do 1950. godine, ušće kanala Milena održavano je plovnim stalnim radom jednog bagera.

Treba sačuvati kalimere

Kanal je u prošlom vijeku bio i najveće prirodno mrestilište ribe na Mediteranu. Bio je prepoznatljiv po brojnim kalimerama, specijalnim napravama za izlov ribe, koje danas nijemo svjedoče o decenijskom propadanju i nebrizi svih struktura vlasti. Drakić smatra da kalimere mogu biti sačuvane u budućoj valorizaciji i čišćenju kanala.

“Vjerovatno da postoji rješenje da kalimere kao imdž kanala, budu sačuvane i da, zašto da ne, većina njih u punom kapacitetu ponovo služe svojoj svrsi”, kazao je Drakić.

Preporučujemo za Vas