Trećina mladih ne čita štampu, "Vijesti" na prvom mjestu po čitanosti

Najveći procenat (40,4%) mladih je izjavio da se ne bavi sportom ili nekom fizičkom aktivnošću
61 pregleda 7 komentar(a)
Ažurirano: 28.05.2013. 10:53h

Skoro jedna trećina mladih koji su učestvovali u istraživanju "Damar" agencije izjavila je da uopšte ne čita dnevnu štampu.

Istraživanje “Svakodnevica mladih u Crnoj Gori” pokazuje da se na prvom mjestu, po čitanosti kod ove populacije, nalaze dnevne novine Vijesti (28,8%), a slijede Dan sa 18,3%, te Dnevne novine sa 6,4% i Pobjeda sa 6,1%.

"Vijesti" natprosječno (28,8%), čitaju:

  • Muškarci (31,8%)
  • Anketirani koji su nezaposleni (33,8%)
  • Mladi koji žive na gradskom području (30,7%)
  • Ispitanici čiji su mjesečni porodični prihodi od 800-900 eura (42,1%)
  • Mladi koji žive u Južnoj regiji (32,4%)

Skoro jedna trećina ispitanika (31,1%) je izjavila da najviše gleda neku od TV stanica koju može da prati putem kablovskih operatera.

U ovoj grupi su dominantno sportski i muzički kanali, kao i TV stanice iz regiona. Međutim, kako je pokazalo istraživanje, pojedinačno, mladi najviše gledaju TV Vijesti (24,1%), a slijede Pink (18,0%), Prva TV (14,2%) i TVCG (9,6%).

Najveći procenat ispitanika (30,1%) najčešće, na TV ekranima, gleda filmove i TV serije, a zatim prati sportske emisije (20,4%).

Na trećem mjestu, po distribuciji odgovora, je gledanje zabavno - muzičkih programa (18,7%). Obrazovni program prati 6,7%, a naučni 6,1% mladih, što je veoma mali procenat, imajući u vidu da je ovo populacija koja je, najvećim dijelom, i dalje u procesu obrazovanja.

Štampani mediji i radio "gube trku"

"Sudbinu“ štampanih medija dijele i radio stanice, jer je 33,7% ispitanika odgovorilo da ne sluša radio, što upućuje na zaključak da ova dva medija, među mladom populacijom, gube trku u odnosu na druge medije (TV, internet...).

Najveću slušanost bilježi Radio D (19,0%), a zatim slijede Drugačija radio stanica (13,0%), lokalne radio stanice (11,8%), Elmag radio...

Sloboda najpozitivnije ocjenjen pojam

"Sva istraživanja vrijednosnih orijentacija su metodološki veoma kompleksna i podrazumjevaju uključivanje većeg broja stručnjaka različitih profila", navode iz Damara koji su pokušali da utvrde stavove mladih u odnosu na neka pitanja.

U prethodnoj tabeli su sumirane prosječne ocjene za svaki ponuđeni pojam i rangirane po njihovoj veličini, jer je u upitniku raspored ponuđenih pojmova bio sasvim drugačiji.

Kao što se vidi, najveću prosječnu ocjenu imaju sloboda (4.41) i škola-fakultet (4.04), a najmanju droga (1,47), NATO (1.86) i politika (1.98).

Najveći procenat (40,4%) mladih je izjavio da se ne bavi sportom ili nekom fizičkom aktivnošću.

Od sportova kojim mladi upražnjavaju svoje slobodne vrijeme na prvom mjestu je fudbal (15,9%), a slijede trčanje (10,7%), fitnes (6,9%), vježbanje u teretani (5,9%), košarka (4,9%)...

Fudbalom, košarkom i vježbanjem u teretani dominantno se bave muškarci, dok fitnesom, trčanjem, šetnjom, plesom i rukometom se natprosječno bave žene.

Skoro svaki drugi ispitanik (49,3%) prati fudbal na nekoj od TV stanica, dok je tenis (16,0%) na drugom mjestu, a rukomet (12,9%) na trećem mjestu gledanosti.

Nešto više od polovine (56,4%) mladih Crne Gore je jako ponosno kada sportisti naše države postižu zapažene rezultate na medjunarodnim takmičenjima, a svaki četvrti ispitanik (26,5%) je donekle ponosan.

Ravnodušnih je 10,1%, a onih koji uopšte nijesu ponosni 2,9%. Neodlučnih je 4,2%.

Kako piše u istaživanju "Damara", ključni faktor (nezavisna varijabla) koji je uticao na ovakvu distribuciju odgovora je nacionalna pripadnost anketiranih.

Kao što se vidi iz prethodnog grafikona, najveći procenat (20,7%) mladih najčešće igra karte, zatim video igre (18,2%), pa slijede rješavanje ukrštenih riječi, sudokua i rebusa (15,0%). Ne mali broj mladih (12,1%) se kocka i kladi.

Nijednu društvenu igru ne igra 17,2%.

  • Sve navedene igre, izuzev ukrštenih riječi, sudokua i rebusa (koje više rješavaju žene), natprosječno igraju muškarci,
  • Žene, natprosječno, uopšte ne igraju neku od društvenih igara.
  • Učenici natprosječno igraju video igrice; zaposleni ukrštene riječi, a studenti i nezaposleni karte.
  • Mladi koji žive na seoskom području su najbrojniji medju onima koji ne igraju nijednu društvenu igru, dok mladi sa gradskog područja, natprosječno igraju kartaške igre. Mladi sa prigradskog područja se najviše klade-kockaju.
  • Šah najviše igraju ispitanici čiji su mjesečni prihodi porodice od 600-700 eura; kartaške igre i kockanje oni čija su porodična mjesečna primanja preko 1500 eura; ukrštene riječi ispitanici čiji su mjesečni porodični prihodi 700-800 eura, a najbrojniji medju onima koji ne igraju nijednu društvenu igru su iz porodica čija su primanja 400-500 eura.

Galerija

Bonus video: