Indeks broja predmeta iz Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu smanjio se prošle godine sa 5,8 na 2,91 što su, kako kazao zastupnik naše zemlje pred tim sudom Zoran Pažin, optimistični podaci.
Ipak, kako je rekao na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode Crna Gora se još uvijek svrstava u države članice sa visokom brojem predmeta pred tim sudom, jer se indeks odnosi na priliv premeta u odnosu na 10.000 stanovnika države članice.
"Gledajući brojčani priliv predmeta od 269 koliko je iznosio u 2009. godini do 314 - 2011. godine, 2012. opao je na 180 predmeta na godišnjem nivou sa pratećim trendom u 2013. koji obećava dalji trend smanjenja broja predmeta pred Evropskim sudom", kazao je Pažin.
U informaciji o međunarodno pravnim postupcima protiv Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava koji se našao pred članovima tog skupštinskog odbor anavodi se da je rad sudskih i tužilačkih savjeta je sputan zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta i budžetskih sredstava, dok su korupcija i konflikt interesa i dalje su nedovoljno praćeni u pravosuđu. Broj zaostailh slučajeva smanjen je za oko 4 odsto, a kako je kazao predsjednik odbora Halil Duković, Crna Gora je i dalje zemlja sa najvećim brojem osnovnih sudova, sudija, tužilaca i administrativnog osoblja po glavi stanovnika u Evropi.
Evropski sud za ljudska prava donio je 377 sudskih odluka koji se odnose na Crnu Goru, od čega je 350 odbijeno kao očigledno neosnovane, kao neprihvatljve ili su brisana sa liste, dok je u 27 predmeta sud konstatovao povredu barem jednog od konvencijskih prava na koje se u predstavkama ukazivalo.
Pažin je kazao da se najveći broj predmeta odnosi na različite aspekte pravičnosti suđenja, odugovlačenje sudskih postupaka, odnosno povrede prava na suđenje u razumnom roku i neizvršenje sudskih presuda.
"Značajan je i broj predmeta koje se odnosi na pravo na djelotvorno pravno sredstvo. To otvara pitanje o djelotvornosti ustavne žalbe u okviru pravnog poretka Crne Gore, što smatram da je važno i goruće pitanje koje država mora da rješi. Ustavni sud je nacionalni pravni mehanizam koji treba da služi prevenciji i zaustavjanju priliva predmeta ka Evropskom sudu", kazao je on.
Pažin je iznio i podatak da je bilo predstavki koje se odnose na diskriminaciju, ali do sada Evropski sud nije prihavtio ni jednu, niti postoji presuda kojom je konstatovana diskriminacija. On je naveo i da Crna Gora treba da očekuje predmete vezane za zatvorsku problematiku, dok je kao preporuku naveo potrebu da ustavna žalba bude djelotvorno pravno sredstvo jer do sada nijesu ispunjeni uslovi za takvo nešto.
Poslanica Snežana Jonica SNP kazala je da bi informacije koje su dobili od Pažina bile mnogo korisnije za ministre pravde i ljudskih prava Duška Markovića i Suada Nuamnovića koji se i pored poziva nijesu pojavili na sjednici. Ona je imala i primjedbu što Crna Gora nema sajt zastupnika pred Evropskim sudom kao što to imaju države u regionu, ističući da je to možda i još jedan pokazatelj da institucija zaštitinika nije dovoljno posvećena pažnja. Dritan Abazović iz PCG smatra da bi više građano pokrenulo postupak pred evropskim sudom, ali nemaju mogućnosti, niti su informisani o tome. Član Delegacije Skupštine u Parlamentu skupština Savjeta Evrope Predrag Sekulić naveo je i da je broj presuda koje su odbačene govore da nekad građani traže mnogo više nego što su njihova prava.
Kad su medijske slobode u pitanju sudska praksa luta
Pažin je kazao i da se uporno i dosljedno treba tražiti tačku ravnoteže između slobode izražavanja i medijskih sloboda sa jedne, i zaštite prava i slobode ličnosti sa druge strane.
"Uočio sam nedoslednost i lutanja sudske prakse u interpretaciji razlike između iznošenja vrijednosti sudova u javnim istupima pojedinaca i grupa u odnosu na iznošenja činjenica što je važno naročito u utvrđivanju odgovornosti posebno u postupcima zbog povrede časti i ugleda.
Smatram da dodatni problem u ovoj oblasti može predstavljati jedan brisani prostor koji je nastao nakon dekriminalizacije klevete. Imajući u vidu da taj reformski potez nije praćen ni jednim drugim potezom koji je uobičajen kod država koje su tome pristupile", dodao je on.
Galerija
Bonus video:
