Pomoćnik ministra zdravlja Nebojša Todorović kazao je "Vijestima" da će se medicinski otpad prvi put u Crnoj Gori obrađivati najkasnije do ljeta.
Ministarstvo zdravlje je u junu prošle godine potpisalo ugovor sa italijansko-crnogorskim konzorcijumom firmi “OMP eco” iz Torina i “Eco medica” iz Podgorice, koji će u narednih 15 godina, koliko traje koncesija, izgraditi do sedam postrojenja za medicinski otpad širom države.
Investitor će uložiti 2,8 miliona eura u izgradnju postrojenja, nabavku opreme, kao i edukaciju kadra, a obavezan je da nakon sedam godina kompletno zamijeni sistem za preradu otpada. Tada je i najavljeno da će prva postrojenja biti instalirana do kraja te godine.
Kasnije je iz resornog ministarstva prva obrada medicinskog otpada odgođena za početak ove godine.
Todorović kašnjenje objašnjava određenim administrativnim preprekama, i uvjerava da će planirano postrojenje u Beranama biti osposobljeno u toku ljeta, a nakon toga će i KCCG imati isti tretman za otpad.
"Riječ je o objektima specifične namjene, koji treba da budu propisani planskom dokumentacijom. Završili smo urbanistički projekat, definisali sva ta mjesta gdje će da budu, i koncesionari u skladu sa svojim obavezama prikupljaju sve saglasnosti za izgradnju", objasnio je on.
Todorović kašnjenje objašnjava određenim administrativnim preprekama, i uvjerava da će planirano postrojenje u Beranama biti osposobljeno u toku ljeta
Kako ne bi gubili vrijeme, Todorović najavljuje i pregovore sa koncesionarima da se obezbijedi mobilna mašina, koja će obrađivati otpad neko vrijeme prije izgradnje postrojenja.
"Računamo da će za oko mjesec i po dana, ta mobilna jedinica biti u crnogorskim ustanovama. Ona bi išla, recimo, jedan dan u Klinički centar, nekoliko dana bi bila u Beranama, jedan dan možda u Nikšiću", kazao je Todorović.
On je kazao da se tačno ne zna koliko bi ta privremena mašina mogla da bude na raspolaganju ustanovama. "Malo nas je poremetilo ovo vrijeme u Beranama, gdje je u pitanju adaptacija objekta", kazao je on.
U ukupnoj količini proizvedenog otpada iz medicinskih ustanova, prosječno oko 25 odsto je opasnog, dok ostali dio čini komunalni otpad. Infektivni otpad koji može sadržati mikroorganizme koji mogu izazvati obolijevanja ljudi i životninja čini 80 odsto opasnog otpada.
Procjenjuje se da zdravstvene ustanove godišnje proizvedu 654 tone opasnog otpada, a najveći proizvođač je Klinički centar Crne Gore sa 182 tone. Todorović objašnjava da je značajno da bolnice što manje proizvedu opasnog otpada, a to će se postići njegovim razvrstavanjem na mjestu nastanka.
Zdravstvene ustanove će koncesionaru plaćati usluge prerade otpada, a prema riječima Todorovića, to neće biti dodatan udar na njihov budžet.
"Predviđena su sredstva u budžetu za ovu godinu za tu namjenu", kazao je Todorović.
Otpad dobijen obradom biće inertan i neprepoznatljiv, odnosno usitnjen do prosječne veličine zrna tri milimetra, tako da se može odložiti na sanitarne deponije.
Zaposleni upoznati sa rizikom Proizvodnja, selekcija, transport, obrada i odlaganje medicinskog otpada potencijalni je rizik za zaposlene, te je njihova zaštita neophodna.
Todorović je podsjetio da su organizovane obuke za zaposlene u zdravstvu kako bi se upoznali sa pravilnim rukovanjem medicinskog otpada. "Zdravstveni radnici su upoznati, a i dodatno će biti kroz dalje aktivnosti", rekao je on.
Bonus video:
