Koliko Crna Gora zaista polaže na zdravstveni turizam najbolje se vidi na primjeru Instituta “Simo Milošević” u Igalu - u njegovoj blizini planiran je objekat sa oko 400 stambenih jedinica.
Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju u Igalu planski dokumenti tretiraju kao lječilišno mjesto, ali se u praksi dešava mnogo toga suprotno od deklarisane zaštite i stvaranja uslova za razvoj.
Zemljište pored Instituta na kome je planirana nova gradnja, Prostorni plan Crne Gore ali i Generalni plan opštine Herceg Novi definisao je kao prirodne resurse i potencijal za razvoj zdravstvenog turizma.
Uprkos tome usvajanjem tzv. tačkastih izmjena u prostoru, lokalna vlast je dala zeleno svjetlo za gradnju koja će ugroziti djelatnost Instituta.
Upozorenja i argumentovani protesti Instituta nisu uvaženi ni kada je, opet u neposrednoj blizini te ustanove, planirana gradnja Autobuske stanice.
Predsjednik Odbora direktora Instituta dr Đuro Marić ističe da je u opštini u toku gradnja kanalizacionog kolektora i postrojenja za preradu otpadnih voda, investicija vrijedna 28 miliona eura, u kojoj nije riješen problem odvođenja kanalizacionih voda u Igalu, Sutorini, Njivicama i Drenoviku, čime se najneposrednije uništava ljekovito blato na kome Institut bazira svoju djelatnost.
Ugrožena osnovna djelatnost Insitituta: Marić
O kakvoj opasnosti je riječ najbolje govori podatak da je u Igalu i njegovom zaleđu oko 1.200 septičkih jama od kojih skoro nijedna nije građena prema propisima, što znači da se njihov sadržaj „cijedi“ u okolno tlo, a potom podzemnim vodotocima odlazi u more.
Zbog zagađenja Topljanskog zaliva kanalizacionim otpadom, ali i nekontrolisanom “betonizacijom” i nasipanjem plaža ugrožava se opstanak Posidonia oceanica koja je nezaobilazna u lancu faktora neophodnih za nastanak ljekovitog blata. Rijeka Sutorina je postala kanalizacioni kolektor jer su mnogi mještani naselja uz rijeku sproveli kanalizaciju u njeno korito. U Sutorinu se slijevaju i mnoge septičke jame jer u tom dijelu opštine ne postoji kanalizacioni sistem.
Čak i hotel Rivijera u Njivicama ispušta kanalizacioni otpad, bez prečišćavanja na samo nekoliko metara od obale na dubini od 4 metra i najneposrednije ugrožava ljekovito blato.
„Krajnje je vrijeme da lokalna vlast jasno definiše strategiju razvoja opštine i mjesta zdravstvenog turizma u njoj“, zaključuje dr Marić, uvjeren da nijedan objekat u neposrednoj blizini Instituta ne bi smio da se gradi bez konsultacija sa stručnjacima iz te zdravstven- turističke ustanove.
Dok je Igalo u problemima, Konferencija zdravstvenog turizma u Podgorici pokazala je da se na tu granu ipak računa. Jedan od organizatora Konferencije dr Mirko Mikić napominje da u svijetu zdravstveni turizam bilježi veliki rast.
“Zdravstveni turizam je veoma značajan potencijal zdravstva, ali i ekonomije i mi ćemo insistirati na njemu, pogotovo na produženju sezone na svih 365 dana u godini, što do sada nije bio slučaj”, kaže Mikić.
Bez obzira na sve nedostatke, stručnjaci smatraju da Crna Gora ima svoju šansu u zdravstvenom turizmu i da je samo treba iskoristiti.
“Imamo veoma kvalitetan medicinski kadar, ali moramo i da vidimo koje su to državne institucije zainteresovane za razvoj. Šansa za uspon u regionu postoji, naročito u terapijskom dijelu turizma, koji i sa aspekta zarade može biti veoma isplativ”, dodao je Mikić.
Gost iz Hrvatske prof. dr Miljenko Bura smatra da gosti moraju imati i druge interesantne programe i da ne smiju biti tretirani samo kao pacijenti.
“Cilj je da zdravstveni turizam živi čitave godine i broji 10-ine hiljada posjetilaca. Ukoliko se iskoriste svi kapaciteti za banjski turizam, finansijski efekat može biti izuzetno veliki. Zbog toga je neophodno turistima ponuditi brojne mogućnosti za aktivan boravak, od brojnih sportsko-rekreativnih programa do kulturno-zabavnih manifestacija”, pojasnio je Bura.
Do kraja septembra planirano je da u Institutu u Igalu boravi šest grupa Norvežana, grupa od po 130 pacijenata, što je na prošlogodišnjem nivou.
Norvežani, tradicionalni gosti Instituta
Iskoristiti maslinovo ulje
Prof. dr Rade Ratković ustvrdio je juče na Konferenciji zdravstvenog turizma Crne Gore sa međunarodnim učešćem, da se Crna Gora prema strukturi smještajnog kapaciteta nalazi pri samom dnu na svjetskim tabelama.
“Lošem stanju hotelske infrastrukture, osim nedovoljnog smještajnog kapaciteta, doprinosi i sve veća izgradnja stambenih objekata, koja je direktan udar na razvoj svih vidova turizma. Neophodno je sistematski raditi na produženju turističke sezone, razvoju turističkih proizvoda, kao što su velnes, spa, biciklizam, planinarenje, preventivna medicina, ali i lake medicinske operacije”, kazao je Ratković.
On takođe smatra da se velika prilika za razvoj zdravstvenog turizma krije u korisnicima turističkih usluga kod osoba trećeg doba, i za primjer naveo građane Njemačke. “Za ovakav oblik turizma ima oko 26 miliona zainteresovanih Njemaca, ali oni osim atraktivne turističke destinacije traže adekvatnu ponudu, kompletne programe i tržišne cijene.
Oni su interesantna ciljna grupa, pogotovo za vansezonski turizam, koji je kod nas u poprilično lošem stanju”. Ratković smatra da treba razviti četiri ideje za spa turizam – ljekovito blato u Igalu, maslinovo ulje kao lijek, velnes ponudu hotelskih kompleksa u zaleđu, ali i integraciju okoline u velnes centrima na Primorju.
Više od 200.000 kvadrata zemljišta
Slani izvori u Igalu pominju se u vojnim dokumentima Austrougarske monarhije još 1875. godine, ali je tek 1949. godine osnovano Banjsko i klimatsko lječilište kojim je rukovodio dr Svetozar Živojinović.
Od tada ova zdravstveno-turistička ustanova se iz godine u godinu dograđuje, ali i upotpunjuje novim sadržajima i ponudom. Druga faza – Mediteranski centar izgrađen je 1987. godine.
Planirana je bila i treća faza, ali su rat u okruženju, raspad države i nepovoljna privredna klima to osujetili. U Institutu je 735 zaposlenih, a sastavni dio imovine Instituta su tri zgrade tzv. prve faze sa 600 kreveta i malim bazenom, te sadržajima za fizikalne terapije, Mediteranski centar sa 800 kreveta, 33-metarskim bazenom, sportskim salama, kongresnom salom, restoranima i dijelom za fizikalne terapije.
Tu je i Vila Galeb (bivša Titova rezidencija) – ukupno oko 80 hiljada metara kvadratnih prostora. Institut ima i zemljište od preko 200.000 kvadrata.
Galerija
Bonus video:
