Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas odluku o upućivanju do 40 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) u međunarodnu misiju "Odlučna podrška" u Avganistanu, i dva štabna oficira u KFOR na Kosovu. Ministar odbrane Predrag Bošković rekao je ranije, tokom rasprave u parlamentu, da su se članstvom u NATO stekli uslovi za pojačano prisustvo Crne Gore u međunarodnim misijama, koje za državu, kako je naveo, znači kredibilitet u međunarodnoj zajednici. „Aktivnim učešćem i doprinosom država pokazuje odgovornost i svijest za potrebom očuvanja bezbijednosti u svijetu“, rekao je Bošković, navodeći da je 24 odsto pripadnika VCG već bilo angažovano u nekim misijama. Bošković je kazao da učešće u misijama za vojnike predstavlja profesionalni izazov, priliku da se pripreme za rad u multinacionalnom okruženju i relanim uslovima, kao i da razmjenjuju iskustva sa kolegama iz oružanih snaga drugih država. Poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za bezbjednost, Obrad Stanišić, podsjetio je da je misija KFOR formirana poslije dešavanje 1999. Godine, i kazao da bi slanje oficira na Kosovo doprinijelo miru i stabilnosti, ne samo u toj državi, nego i regionu i šire. On je dodao i da je cilj misija osposobljavanje vojnika, prilagođavanje na međunarodnu saradnju i sticanje iskustava koji će po povrtaku prenositi Vojsci Crne Gore. Stanišić je ukazao da u 17 misija, koliko ih je bilo u Avganistanu, nije bilo nikakvih nezgodnih situacija, niti posljedica po pripadnike VCG. Poslanik DPS-a, Miloš Nikolić, smatra da je slanje vojnika u misiju u Avganistanu još jedna potvrda snažne pomoći koju Crna Gora, srazmjerno svojoj veličini, pruža tamo gdje je to moguće i potrebno. „Nije riječ o borbenoj, nego mirovnoj misiji čiji je cilj da narodu koji je veći od Crne Gore pomogne u mjeri koliko je moguće“, objasnio je Nikolić. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić, rekao je da odluka o upućivanju vojnika na Kosovo i u Avganistan neće biti usvojena jednoglasno, jer će protiv nje glasati poslanici tog političkog saveza. „Ovo nije dobra odluka, niti dobro rješenje. Ovo je istrajavanje na politici koja nas je duboko podijelila u Crnoj Gori, a kulminacija je bila 2008. godine kada je Crna Gora priznala samoproglašenu južnu srpsku republiku Kosovo i Metohiju za nezavisnu državu“, rekao je Mandić. Kako je naveo, slanje oficira na Kosovo je samo proba kako bi se već u sledećem koraku mogla poslati opasna poruka „da mi naše vojnike ne vaspitavamo patriotskim vrijednostima“. Poslanik DF, Milutin Đukanović, podsjetio je da se na Kosovu trenutno nalaze tri misije - UMNIC Ujedinjenih nacija, EULEX Evropske unije i NATO-a misija KFOR. „Ako je ijedna od ovih misija antisrpska, onda je to KFOR. Zar nije dovoljno na Kosovu da postoji misija Ujedinjenih nacija. Očigledno da nije, jer NATO pakt koji kontroliše KFOR ne vjeruje UN, jer se u Savjetu bezbjednosti i nešto pitaju i Rusija i Kina“, naveo je Đukanović. Poslanik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić, kazao je da ratovi na prostoru bivše Jugoslavije nijesu istorijski i emotivno, ali ni politički završeni. On je istakao da su mirovne misije na Kosovu i u Avanistanu međunarodne, i da nijesu problem dva vojnika na Kosovu, jer je tamo srpskim potpisom već došlo nekoliko hiljada američkih vojnika. „Nije Crnogorski potpis dat da se povuče srpska vojska sa Kosova, nego sa vrha srpske države. Nemojmo maloj Crnoj Gori da nabacimo tereta više nego što treba“, rekao je Krivokapić. Poslanik Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović, naveo je da slanje dva oficira na Kosovo nije nikavo iznenađenje, već logičan slijed onog što je država uradila 2008. godine. „Nisam siguran da li je Kosovo srce Srbije ili Crne Gore, i da li je ikad bilo, ali obraz jeste sigurno. Bilo je uvijek i tako je i danas. Neće za ova dva vojnika Crna Gora postati manja, niti Srbija veća“, istakao je Danilović. Potpredsjednik Skupštine, Genci Nimanbegu, rekao je da je odluka o upućivanju oficira u misiju na KFOR teška za Crnu Goru i građane sa istorijskog aspekta, ali laka sa aspekta orjentisanja države za integraciju u evropku zajednicu. „Ova odluka postavlja Crnu Goru kao multietničku državu gdje se poštuju ljudska prava“, dodao je Nimanbegu.
Bonus video:
