statistika fonda

Najviše novca dato za vantjelesnu oplodnju

Usluge koje su građani dobili kod privatnih ljekarskih ustanova koštale oko 741.000 eura
73 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 24.04.2013. 17:38h

Građani su se do kraja prošle godine u privatnim ustanovama u okviru Mreže liječili u vrijednosti od oko 777.000 eura, pokazuju podaci Fonda za zdravstveno osiguranje.

Taj isnos se odnosi na oblasti oftalmologije, kardiologije, hiperbarične medicine, vantjelesne oplodnje i fizikalne medicine, i riječ je o fakturisanim vrijednostima, koje zahtijevaju provjere, a ukoliko se ispostavi da je sve u redu, biće isplaćene privatnicima.

Statistika Fonda pokazuje da su se građani od oftalmoloških bolesti liječili u iznosu od skoro 160.000 eura, dok su kardiološke usluge koštale svega 3.155 eura. Usluge hiperbarične komore koštale su 9.154,60 eura, dok je za vantjelesnu oplodnju fakturisano 605.641 eura, a za usluge fizikalne medicine i rehabilitacije 125,1 euro.

Portparol Fonda Amer Ramusović kazao je "Vijestima" da su oftalmološke usluge u okviru Mreže građani najviše koristili u PZU „dr Lutovac“ u Beranama, u vrijednosti od 91.579,63 eura. U tom gradu je to je jedina očna ambulanta.

“U kardiološkoj ambulanti bolnice „Codra”, pružano je 196 usluga u aprilu i junu 2012.godine i ukupna fakturisana vrijednost iznosi 2.396,52 eura, dok su u kardiološkoj ustanovi “Novocard-Novosel” u toku aprila i maja prošle godine pružene 63 usluge, vrijednosti 758,64 eura”, kazao je Ramusović.

U ustanovi “Anea HBO Medical” iz Budve, usluge terapije primjenom hiperbaričnog kiseonika koristilo je 27 pacijenata sa 303 terapije, vrijednosti 9.154,60 eura.

Predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje

Vrijednost usluga asistiranim reproduktivnim tehnologijama postupkom vantjelesne oplodnje u ustanovi „Life”, je 326.377,39, u ustanovi „Ars Medica” 187.683,34, dok su u “Kodri” te usluge koštale 91.581,14 eura”, kazao je Ramusović.

Usvajanjem Mreže zdravstvenih ustanova, zdravstvene vlasti uključuju privatnike u zdravstveni sistem, tako što građani koji čekaju dugo na pregled, isti mogu dobiti u ustanovama u privatnom vlasništvu, kojima se te usluge plaćaju iz državne kase. Mreža je prvi put usvojena 2011. godine.

Ugovori koji su tada skopljeni produženi su, na zahtjev Ministarstva zdravlja, do izbora novih davalaca usluga po pozivu koji će biti upućen u 2013. godini.

Prema saznanjima “Vijesti”, izvjesno je proširenje Mreže za nove djelatnosti.

Galerija

Preporučujemo za Vas