Kraljev put od svih zaboravljen

Odroni i višemjesečni prekidi saobraćaja na regionalnom putu Andrijevica - Kolašin, preko prevoja Trešnjevik, pokazali koliko je zaboravljena nekada najvažnija saobraćajnica od Podgorice prema sjeveru
536 pregleda 1 komentar(a)
kraljev put, Foto: Tufik Softić
kraljev put, Foto: Tufik Softić
Ažurirano: 01.07.2018. 18:56h

Odroni i višemjesečni prekidi saobraćaja na regionalnom putu Andrijevica - Kolašin, preko prevoja Trešnjevik, pokazali su koliko je zaboravljena ta nekada najvažnija saobraćajnica od Podgorice prema sjeveru Crne Gore.

“Kraljevskom putu“, kako ga i danas zovu mještani krajeva kroz koje prolazi, svi su izgleda okrenuli leđa.

Političarima su u međuvremenu usta puna autoputa i tunela koji će proći upravo ispod te planine.

Upućeni tvrde da zbog saobraćajnog značaja koji još i danas ima, ali i zbog svoje istorijske vrijednosti, regionalni put Andrijevica - Kolašin ne bi smio biti zaboravljen.

“Ovaj put je još prije više od stotinu godina napravio kralj Nikola. To je tada bila najvažnija saobraćajnica prema sjeveru Crne Gore i dalje prema Peći. Nije slučajno ni što se andrijevički mjesni centar na trasi ovog puta i najveće selo zove Kralje, a sa druge strane Trešnjevika prema Mateševu su Bare Kraljske“, priča predsjednik Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

Klizišta koja se se u mjestu Gnjili Potok, na desetom kilometru od Andrijevice, pokrenula u ranom proljećnom periodu, skrenula su makar pažnju na taj put.

Mještani Gnjilog Potoka i susjednih sela, gdje živi oko četrdeset domaćinstava, kažu da vjeruju da je pojave klizišta uzrokavala nemilosrdna eksploatacija šume u ovim planinama koje se prostiru sve gore do vrhova Komova.

Predsjednik Mjesne zajednice Kralje navodi da se put prema Trešnjeviku često nalazi u prekidu i da to ukazuje da se ovoj saobraćajnici ne pridaje potreban značaj.

“Ovaj put se slabo održava i u ljetnjem i u zimskom periodu, o čemu govore i brojna oštećenja koja godinama niko ne pokušava da sanira na kvalitetan način”, naglasio je Đurković.

Kao i mještani Gnjilog Potoka i susjednih sela, i on konstatuje da se na takav način iskazuje maćahinski odnos države prema ovom dijelu Crne Gore.

“Kad je jednom prilikom došlo do prekida magistralnog puta koji od Bijelog Polja vodi ka Podgorici, iz Auto - moto saveza Crne Gore putnicima su počeli da poručuju da koriste alternativne puteve Mojkovac

– Đurđevića Tara i granični prelaz Jabuka, dok put preko Trešnjevika niko nije pominjao, iako se zna da on predstavlja najkraću vezu sa glavnim gradom, jer od Andrijevice do Mateševa ima svega 36 kilometara”, kaže Đurković.

On je dodao kako se poslije svega dobija utisak da se to namjerno radi kako bi se područje Gornjeg Polimlja što više udaljilo od svih značajnih saobraćajnih tokova i kako bi se značaj puta preko Trešnjevika potpuno minimizirao.

“Zbog nebrige koja se uočljivo iskazuje prema ovom putu, brojni turisti ostaju uskraćeni da u zimskom periodu posjete Komove. To se isto dešava i sa ljudima koji imaju svoja imanje i kuće na prostorima kolašinske i andrijevičke opštine. Država i pojedini koncesionari se pojave jedino kad sa ovog prostora treba da izvrše eksploataciju prirodnog bogatstva, ne osvrćući se na potrebe građana. Takvo stanje je uzrokovalo i sve prisutniju migraciju lokalnog stanovništva“, pričaju mještani Kralja.

Iz te mjesne zajednice zatražili su da Vlada Crne Gore podstakne i naloži skupštinama opština u sastavu čijih teritorija se nalaze Komovi - da što prije preduzmu neophodne radnje da se područje ove planine proglasi regionalnim parkom, onako kako je to predviđeno prostornim planom Crne Gore.

Smatraju da bi upravo u sklopu tih aktivnosti trebalo donijeti uredbu za hitnu sanaciju puta preko Trešnjevika.

Zatražili su i od lokalne uprave u ovom gradu da posveti više pažnje održavanju regionalnog puta Andrijevica – Mateševo, preko Bara Kraljskih.

Da je put koji na simboličan način predstavlja zadužbinu kralja Nikole, zaboravljen i prepušten propadanju, govori i činjenica da ga je, kada je održavanje u pitanju, neko svrstao u petu kategoriju.

To je u direktnoj suprotnosti sa vokabularom režimskih političara, kojima su usta puna i kralja Nikole i državnosti Crne Gore.

Komovi su regionalni park prirode samo na papiru

„Nacionalnom strategijom biodiverziteta, koju je Vlada usvojila sredinom 2010. godine, planirano da se do 2015. godine Komovi proglase regionalnim parkom prirode. To korespondira sa obavezama Crne Gore u EU integracijama, na uspostavljanju ekološke mreže Natura 2000. Međutim, to se nije desilo ni do današnjih dana. Na taj način se zapostavlja i put preko Trešnjevika, koji predstavlja turističku i razvojnu žilu kucavicu cijelog prostora ispod Komova. Smatramo da je krajnje vrijeme da država zauzme drugačiji stav o vrijednostima sa kojima raspolaže ovaj prostor“, pričaju mještani andrijevičke MZ Kralje.

Bonus video: