Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) izdala je upozorenje da popularni antibiotik azitromicin, koji je registrovan i u Crnoj Gori, može izazvati potencijalno fatalni poremećaj srčanog ritma kod nekih pacijenata.
To je dodatan udarac na ionako poljuljano povjerenje u dejstvo ljekova koji pripadaju toj grupi, budući da je glavna preokupacija zdravstvenih vlasti u svijetu godinama upravo sve rastuća rezistencija na antibiotike uz sve prisutnije nove “super bakterije”.
Ono što zabrinjava načnike, jeste i činjenica da 25 godina nije otkriven novi antibiotik, dok se nove bolesti i “super bakterije” konstantno “množe”.
Nedavno je britanski “Gardijan” objavio detaljnu analizu o sve češćoj pojavi neadekvatnog dejstva tih ljekova u borbi protiv novih infekcija.
Kako navodi list, antibiotici su bili čudo dvadesetog vijeka – još od kada je Aleksandar Fleming otkrio penicilin ostala je navika da ih koristimo svaki put kada dobijemo prehladu. Ali ta će nam se navika obiti o glavu.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da infekcije rezistentne na antibiotike godišnje koštaju 1,5 milijardi eura Evropsku uniju, dok Sjedinjene Američke Države troše 30 milijardi dolara godišnje.
U studiji se navodi da 85 odsto porodica u Rusiji “rutinski” koristi antibiotike, dok su sojevi bakterija otporni na tu grupu ljekova pronađeni čak i na Antarktiku.
Šefica zdravstvenog sektora u Velikoj Britaniji Dam Dejvis poručila je da će se, ukoliko se ne preduzme neka globalna akcija, zdravstveni sistemi širom svijeta vratiti na početak devetnaestog vijeka.
“Antimikrobna rezistencija predstavlja katastrofalnu prijetnju“, kazala je Dejvis. „Ako ne djelujemo sada, bilo ko od nas može da ode u bolnicu za 20 godina zbog neke sitne operacije i umre zbog obične infekcije koja se može tretirati antibioticima. Tako rutinski zahvati, kao na primjer, ugradnja kuka ili transplantacija organa mogu biti fatalni, zbog rizika od infekcije. Zato pozivam vlade i organizacije širom svijeta, uključujući i SZO i G8, da ovo shvate ozbiljno“.
Borbi svakako ne doprinosi rast pojave “super bakterija”, za koje se samo nekoliko antibiotika može koristiti. Problem je što se antibiotici nekontrolisano koriste, a pacijenti redovno ne ispoštuju preporuke ljekara o korišćenju, što dovodi do pojave rezistencije. Problem kojem se pridaje manje značaja jeste i pojava bakterija u zemljištui hrani za životinje, budući da se putem hrane unose u ljudski organizam.
Prema nalazima Evropskog centra za kontrolu bolesti, Grčka ima najveću potrošnju antibiotika u Evropi, tako da prosječno svakog dana na 1.000 stanovnika ode 34,9 doza antibiotika, slijede Kipar, Luksemburg i Belgija.
Problem nije zaobišao ni Crnu Goru: podaci iz Crne Gore pokazuju da je tokom 2011. godine izdato čak 485.000 recepata za antibiotike ukupne vrijednosti 1,7 miliona eura. To čini više od 10 odsto ukupne potrošnje ljekova na recept.
Crna Gora se ubraja u evropske zemlje s visokom potrošnjom antibiotika, te očekivano i među države sa visokim stopama rezistencije na tu grupu ljekova.
Međutim, u Crnoj Gori ne postoji uspostavljen sistem nadzora nad rezistencijom, priznaju nadležni u Ministarstvu zdravlja u Nacionalnoj strategija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period od 2012. do 2016. godine.
“Jedini podaci o rezistentnosti bakterija na antiobiotike kojima se trenutno raspolaže objavljeni su u radovima na različitim stručno-naučnim skupovima, a koji su upozoravajući. Kada je u pitanju meticilin, on je rezistentan na Staphylococcus aureus (MRSA), dok su sojevi Escherichia coli otporni na treću generaciju cefalosporina. Prema tim podacima, u Kliničkom centru Crne Gore, 2010. godine, 59 odsto sojeva Staphylococcus aureusa izolovanih iz različitih uzoraka bilo je rezistentno na meticilin. U pogledu Escherichia coli , 28 odsto sojeva izolovanih iz urina u 2006. godini bilo je rezistentno na treću generaciju cefalosporina”, piše u Strategiji.
Kako bi uspostavili kontrolu nad korišćenjem, nadležni su nedavno objavili kliničke smjernice za racionalnu upotrebu antibiotika, kojih su zdravstveni radnici dužni da se pridržavaju prilikom propisivanja ljekova.
Preduslov za uspostavljanje kontrole nad rezistencijom je i formiranje referentne laboratorije za praćenje rezistencije.
To je planirano i Vladinom strategijom: “Referentna laboratorija za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike će redovno slati izvještaje o nivou rezistencije bakterija na antibiotike u Crnoj Gori Nacionalne interdisciplinarne komisije za kontrolu rezistencije na antibiotke (NIKRA). Metod praćenja rezistencije bakterija na antibiotike će biti kompatibilan sa Evropskom mrežom za praćenje rezistencije na antimikrobna sredstva”, piše u tom Vladinom dokumentu.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović ranije je kazala da je rezistencija ozbiljna prepreka za kontrolu zaraznih bolesti, kao i jedan od generatora porasta troškova zdravstvene zaštite.
“Svjedoci smo da se broj infekcija izazvanih rezistentnim uzročnicima povećava, dok sintetisanje novih antibiotika i drugih antimikrobnih ljekova ne prati taj tempo, što daje dobre izglede da se vratimo u uslove življenja kada je obična infekcija pluća bila fatalna ili kada su ljekari bili nemoćni pred meningitisom”, poručila je Brajovićeva.
O ljekovima će pričati i u školama
Prema planovima zdravstvenih vlasti, Ministarstvo zdravlja će u saradnji sa ministarstvima prosvjete i kulture i medija organizovati i podsticati organizovanje promotivnih i edukativnih aktivnosti, kako bi stanovništvu skrenuli pažnju na nužnost racionalizacije u primjeni antibiotika.
Edukacija o racionalnoj upotrebi antibiotika vršiće se tokom školovanja zdravstvenih radnika, ali i među opštom populacijom, u cilju širenja svijesti o neopravdanosti prekomjerne upotrebe antibiotika i opasnostima koje iz toga proizilaze.
Više štete nego koristi
Iz Ministarstva zdravlja su više puta apelovali na građane da pravilno koriste antibiotike.
“Bakterije otporne na antibiotike ne poznaju granice, niti po bilo čemu razlikuju ljude. Zahvaljujući intenzivnom i brzom saobraćaju mogu lako da se prenose i raznose širom svijeta. Duboko svjesni te činjenice, stručnjaci u cijelom svijetu apeluju da se problem otpornosti bakterija na antibiotike shvati dovoljno ozbiljno i da se i stručna i laička javnost širom svijeta uključi u njegovo rješavanje”, stav je resora ministra zdravlja prof. dr Miodraga Radunovića.
Takve infekcije su povezane sa većom smrtnošću i dužim pobolijevanjem pacijenata. Bez efikasnih antibiotika moderni medicinski tretmani, kao što su operacije, hemoterapija karcinoma, transplantacija, intenzivna njega nijesu mogući. “Svaki antibiotik ima svoje štetno dejstvo koje se zanemaraje kada postoji opravdan razlog za njegovu upotrebu, tj. kada je veća korist od štete. Ako se antibiotik koristi kada nije potreban, na primjer u liječenju virusnih infekcija, direktno škodi organizmu”, kazali su iz Ministarstva.
Bonus video:
