banka hrane

Dan socijalne pravde: U skoro svakom gradu neophodna narodna kuhinja

Iz Banke hrane predlažu da bi izmjenom poreske politike za donacije u hrani Narodne kuhinje trebalo osloboditi oporezivanja
77 pregleda 1 komentar(a)
Banka hrane, Foto: Luka Zeković
Banka hrane, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 22.02.2019. 05:26h

Nadležne državne institucije se moraju ozbiljno pozabaviti problemom gladi i ekstremnog siromaštva jer je očigledno da su u skoro svakom gradu Crne Gore potrebne Narodne kuhinje, ocijenili su iz Banke Hrane povodom svjetskog Dana socijalne pravde.

Oni su pozvali nadležne državne organe, a posebno Ministarstvo za rad i socijalno staranje, da u najkraćem roku pokrenu inoviranje Strategije za borbu protiv siromaštva a koju treba uskladiti sa pogoršanim prilikama na terenu “koje skoro da ugrožavaju biološki opstanak i zdravlje sve većeg broja naših sugrađana”.

“Dosadašna socijalna politika mora biti zamijenjena jednom sveobuhvatnom, realnom nacionalnom strategijom borbe protiv ekstremnog siromaštva i gladi konkretnim i održivim Akcionim planom mjera”, kazala je Mirjana Medojević predsjednica fondacije Banke hrane Crna Gora. Ona je dodala da Akcioni plan treba sprovoditi uz saradnji sa civilnim sektorom, ali i lokalnim samoupravama, društveno odgovornim kompanijama i međunarodnim donatorima.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori postoji paradoks da istovremeno postoji nago povećanje potreba za hranom kod najugroženijih porodica I neracionalno bacanje viškova hrane.

Zato iz Banke hrane predlažu da bi izmjenom poreske politike za donacije u hrani Narodne kuhinje trebalo osloboditi oporezivanja i na taj način promovisati ovaj vid solidarnosti kompanija.

“Pored narodnih kuhinja neophodno je odmah pristupiti otvaranju socijalnih prodavnica u kojima će se osnovne životne namirnice prodavati po subvencionisanim cijanama samo za najugroženije građane”, predložila je Medojević. Ona je dodala da bi se oko ovog projekta moglo predložiti privatno-javno partnerstvo nekom od trgovačkih lanaca, kako bi oni dio osnovnih životnih namirnica ponudili socijalno najugroženijim građanima, a da zauzvrat ne bi bile obračunate trgovačke marže i ne bi morali da plaćaju PDV.

No, prema njenom mišljenju, preveliki dugovi stanovništva i lična bankrotstva vode ka potrebi da se otvore skloništa za beskućnike u većim gradovima, a to je pokazalo i iskustvo volontera ove organizacije.

“Urgentno je potrebno pokrenuti široku akciju da se, uz uključenje građevinskih kompanija, države i donatora, najugroženijim slučajevima obezbijedi minimalno renoviranje stanova I kuća u kojima žive”, naglasila je Medojević.

Ona je podsjetila da je u Evropskom parlamentu 19. januara prošle godine usvojena rezolucija “Kako izbjeći bacanje hrane”, čime je upućen poziv da se donesu hitne mjere koje će prepoloviti količine baćene hrane do 2025. godine: “U rezoluciji se predlaže da se na nivou država počnu kampanje protiv bacanja hrane, da pakovaja hrane trebaju biti manja, ali i da trgovinske lance treba stimulirati da robu kojoj uskoro ističe rok prodaju po daleko nižim cijenama.”

Prema riječima Sanje Šćepović iz Banke hrane, ta organizacija je u januaru pokupila I podijelila skoro dvije ipo tone hrane našim sugrađanima, ali je zbog eskalacije ekonomske krize suočena sa stalnim porastom broja zahtjeva.

“I pored značajnog odziva donatora u prošlom mjesecu, količina hrane koju smo prikupili ni približno nije mogla da pokrije potrebe građana koji se nalaze u teškoj situaciji”, kazala je Šćepović I dodala da su u Banci Hrane bili prinuđeni da donacije usmjeravaju samo najugroženijim kategorijama stanovništva.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija utvrdila je, u novembru 2007. godine, 20. februar kao Svjetski dan socijalne pravde, posvećen borbi protiv siromaštva i stvaranju jednakih šansi za sve.