Legalizacija oko 100 hiljada bespravno izgrađenih objekata mogla bi trajati sedam ili osam godina, a iz Ministarstva održivog razvoja i turizma procjenjuju da će država od tog procesa prihodovati nekoliko stotina miliona eura.
Kako je kazao ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović u Crnoj Gori nikada nije organizovan projekat sličnog obima, kao i da je četiri godine trajala njegova priprema.
"Istraživački dio projekta pokazao je da je bespravna gradnja prisutna više desetina godina u Crnoj Gori. Proizvod neformalne gradnje bio je nedostatak odgovornosti za državne resurse, nekvalitetnog monitoringa, neadekvatnih admnistrativnih kapaciteta koji su postojali u dugom nizu godina i nedovoljan broj i neadekvatni planski dokumenti. Razvoj neformalne gradnje nije pratilo komunalno opremanje, a ta naselja imaju i velike ekološke i seizmičke izazove", objasnio je on na međuanrodnoj konferenciji "Legalizacija neformalnih naselja u Crnoj Gori".
Najavljeno je i da prihod od legalizaciji ići upravo za izgradnju infrastrukture i potrebnih ustanova u neformalnim naseljima. Objekti će dobiti mogućnost upisa u katastar, kao i da građani završe svoje obaveze vezane za naknadu za komunalno i građevinsko zemljište. Gvozdenović je kazao i da će kroz izgradnju novih ulica, vrtića, domova zdravlja, ali i sadnje drvoreda, biti otvorena i nova radna mjesta.
"Prema našim prvim procjenama to je broj koji bi godišnje bio i po nekoliko hiljada radnih mjesta sa mogućnošću da to bude i blizu 20 hiljada do realizacije kompletnog projekta", ocijenio je on.
Pomoćnik ministra Marko Čanović objasnio je da je za rušenje objekata od 100 kvadrta potrebno oko 15 hiljada eura, što bi državu kotšalo više desetina miliona eura. Legalizacija će u različtim opštinama koštati različito, pa je u Andrijevici cijena za komunalne tekse sedam, a u Podgorici 150 eura za prvu zonu.
Da Crna Gora nije jedina koja ima problem sa nelegalnom gradnjom potvrdio je i direktor Norveške agencije za kartografiju Helge Onsrud. On je naveo da je bespravna gradnja ogroman problema zemalja regiona i da je jako malo njih uspjelo da nađe efikasne insgtrumente da ga riješi.
"U Srbiji ima 1,5 miliona bespravnih objekata, a na stotien hiljada u susjednim zemljama. U Crnoj Gori imate veoma mali broj objekata koji je legalizovan, a zemlja, kako sam shvatio, još uvijekt raži dobar instrument za to. I u Albaniji je pred nadležnima veliki izazov jer građani nijesu zainteresovani da njihova inovina uđe u legalne sisteme, a kod njih postoji i posebno tržište nelegalnih objekata", istakao je Onsrud.
Stalni koordinator Sistema UN i stalni predstavni UNDP u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski istakao je da je Crna Gora na inovativan način povezala pitanej legalizacije sa potrebom smanjenja potrošnje energije. On je dodao i da su rezultati rađeni u više od 30 kuća pokazali da je kroz mjere energetske efiksanosti moguća ušteda od čak 63 odsto, a rok povratka investicije je šest godina.
Zakon i legalizaciji neformalnih objekata trebao bi se naći u skupštinskoj proceduru u narednih nekoliko mjeseci, nakon čega će se krenuti u realizaciju projekta.
Galerija
Bonus video:
