Teško bi palo

Đurović: Smanjićemo plate ako Vlada to bude tražila, ali ne vidim razlog za to

Direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo kaže da bi poštovali preporuke Vlade o štednji
138 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 20.01.2013. 08:16h

Direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) Dragan Đurović rekao je “Vijestima” da će u slučaju da Vlada bude tražila od njih da smanje zarade zaposlenima i menadžmentu poštovati tu odluku, ali da očekuje da do toga neće doći zbog specifičnosti rada i finansiranja te institucije.

ACV, koja se finansira najviše iz međunarodnih izvora, jedna je od rijetkih institucija sa visokim primanjima koja nije obuhvaćena vladinim mjerama štednje.

“Poštovaćemo svaku vladinu odluku, a imajući u vidu da tamo sjede ozbiljni ljudi ne vidim razlog da se ona donese. I prethodna Vlada je procijenila da je rad agencije specifičan i da nije racionalno preduzimati radikalne mjere smanjenja plata. Premijer Đukanović imao je ključnu ulogu u razvoju Agencije, uključujući i politiku zarada. Za kratko vrijeme napravili smo napredak, nalazimo se u samom vrhu u regionu kao kompetentna i kredibilna institucija, što su prepoznale i međunarodne vazduhoplovne vlasti“, ocijenio je Đurović.

Ako Vlada krene sa mjerama štednje, smatra on, urušio bi se jedan stabilni sistem i značajno bi se ugrozila sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori.

„Ne vjerujem da će iko racionalan ući u to, jer ne vidim da su ni druge države koje uvode mjere štednje to uradile u civilnom vazduhoplovstvu. Od toga budžet ne bi imao nikakvu korist, a oslabila bi se jedna snažna institucija države. Jedina smo institucija koja se finansira dominantno novcem iz međunarodnih izvora, konkretno iz Eurokontrola iz Brisela.

Države se svake godine bore da dobiju više novca, pa i mi. Taj novac je potreban da bi se kvalitetno obavljali poslovi vezani za sigurnost i bezbjednost, a vazdušni saobraćaj je jedan od ključnih prioriteta razvoja EU. Zahvaljujući toj politici uspjeli smo da obezbijedimo stručni kadar, dominantno iz naše države, što je problem i većim zemljama. Da bismo to uradili, morali smo dati adekvatne plate tim ljudima“, kazao je Đurović.

On je naglasio da su u svim državama u vazduhoplovstvu velike plate, te da nijedan pilot, kontrolor leta, mašinski vazduhoplovni inženjer, stručnjaci iz vazduhoplovne medicine i meteorologije neće doći da rade za platu koja nije adekvatna onoj koju mogu dobiti u drugim preduzećima.

„Ako bi se smanjile plate, jedan broj najstručnijih ljudi koji nose posao u agenciji otišao bi i imali bismo vazduhoplovnu vlast samo na papiru. Desio bi se apsurd da bismo morali da vratimo višak novca jer se on ne smije koristiti za potrebe budžeta i da narednih godina apliciramo za manja sredstva u Briselu, dok se svi bore da dobiju više. Ono što je važno, naše plate i troškovi ne opterećuju nijednim centom bilo kojeg građanina Crne Gore“, rekao je Đurović.

Pošto Srbija i Crna Gora imaju zajedničku kontrolu letenja (SMATSA), ACV i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije (DCV), tri institucije zajednički apliciraju za novac u Briselu. Đurović je rekao da od ukupnog iznosa 90 odsto dobija SMATSA, ACV četiri odsto i DCV 5,5 odsto. O konkretnim ciframa kaže da ne može da govori zbog zajedničkog ugovora koji imaju te institucije. Najviše novca se troši na plate zaposlenih i intenzivne trening programe.

“Srbija je posebnim zakonom SMATSU i DCV izuzela od primjene mjera smanjenja plata, jer su bili svjesni da bi se u protivnom oštetio budžet i urušio jedan važan državni sistem i napravio korak unazad u evropskim integracijama”, kazao je Đurović.

Đurović je kazao da Agencija ne podnosi izvještaj o radu Skupštini jer je to rješenje do koga se došlo proučavanjem uporednih iskustava.

“Vazduhoplovne vlasti u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Albaniji godišnje planove i izvještaje podnose isključivo Vladi, a niko Skupštini. U jednom projektu koji su radili međunarodni eksperti, a koji je finansirala EU navedeno je da je potrebno da Agencija sačuva poziciju nezavisnosti u aktivnostima i finansiranju, kao i da bude odgovorna za svoj rad isključivo Vladi. Inače, spadamo u kategoriju najkontrolisanijih institucija u Crnoj Gori. Svake godine imamo međunarodne kontrolne misije koje detaljno kontrolišu naš rad i stanje u civilnom vazduhoplovstvu. Finansijski izvještaji i planovi koji se tiču sredstava Eurokontrola najmanje četiri puta godišnje se razmatraju u Briselu. Naše godišnje planove i izvještaje o radu i finansijama razmatra Savjet Agencije i konačno sve to dolazi pred Vladu koja je osnivač. Uz to, zakonom nijesmo definisani kao regulatorno tijelo”, naveo je Đurović.

Prosječna zarada 1.500 eura

U Agenciji je zaposleno 42 ljudi od čega 34 ima stalni radni odnos dok su ostali zaposleni na određeno vrijeme. Sistematizovano je 48 radnih mjesta, a nedostaje jedan broj specijalizovanih vazduhoplovnih kadrova. “Prosječna plata je oko 1.500 eura”, rekao je Đurović. Agencija ima Savjet od pet članova, koji primaju naknadu od po 860 eura, a predsjednik Savjeta 10 odsto više.

Đurović je kazao da je u utorak vladina procedura za izbor predsjednika Savjeta koje je upražnjeno odlaskom Branimira Gvozdenovića na poziciju ministra turizma i održivog razvoja. Aktuelni članovi Savjeta su direktor Uprave prihoda Podgorica Borivoje Marić, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma Predrag Mitrović, savjetnik potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića i nekadašnji sekretar za planiranje i uređenje prostora i za razvoj preduzetništva Podgorice Tomica Paović i portplarol DPS-a Časlav Vešović. Đurović u Agenciji ima mjesečnu platu 2.990 eura.

Na pitanje “Vijesti” da li se u Agenciji zapošljavaju pojedinci bliski vlasti, što je praksa u ostalim regulatornim tijelima, Đurović tvrdi da toga nema. “Dominantan kriterijum u zapošljavanju je bio da ljudi imaju stručnu spremu, iskustvo u vazduhoplovstvu i da znaju engleski jezik, bez koga je rad u Agenciji nezamisliv. Bilo je intervencija za zapošljavanje, ali sam imao čvrst stav da zapošljvamo samo stručne ljude vazduhoplovne struke. Da je bilo suprotno, kredibilna i kompetentna agencija danas ne bi postojala”, tvrdi Đurović.

Galerija

Preporučujemo za Vas