ASK: Zakon o lobiranju mora zaživjeti u praksi

„Pred Agencijom je od početka rada bio višestruki izazov da upozna organe vlasti sa odredbama Zakona o lobiranju koje su dužni da dosljedno sprovode i podstakne zainteresovane osobe za polaganje ispita za obavljanje djelatnosti lobiranja“, kazao je Tomović
94 pregleda 0 komentar(a)
Dokumenta, spisi, papiri, Foto: Shutterstock
Dokumenta, spisi, papiri, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.06.2018. 12:18h

Zakon o lobiranju je uspostavio pravni okvir za uvođenje lobiranja u legalne tokove, ali treba stvoriti uslove da on zaživi u praksi, smatraju u Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).

Koordinator Sektora za sprječavanje korupcije u Agenciji, Mladen Tomović, kazao je da je nadzor nad sprovođenjem tog Zakona, koji je novi institut u pravnom sistemu države, za ASK izazov.

„Zakon o lobiranju je uspostavio pravni okvir za uvođenje lobiranja u legalne tokove, ali pred svima nama je i dalje krupan zadatak da stvorimo uslove da on zaživi u praksi“, naveo je Tomović na predstavljanju obuke koja se sprovodi u okviru IPA projekta uz podršku partnerske italijanske antikorupcijske agencije.

Zakon, kako je rekao, sadrži novi set prava za potencijlano zainteresovane osobe za obavljanjem djelatnosti lobiranja, ali i nove obaveze za crnogorske institucije.

„Pred Agencijom je od početka rada bio višestruki izazov da upozna organe vlasti sa odredbama Zakona o lobiranju koje su dužni da dosljedno sprovode i podstakne zainteresovane osobe za polaganje ispita za obavljanje djelatnosti lobiranja“, kazao je Tomović.

On je dodao da je neophodno bilo informisati javnost i osmisliti metode za podizanje javne svijesti o lobiranju kao legitimnom i poželjnom vidu uticaja na proces donošenja odluka koje su od interesa za zajednicu.

Djelatnost lobiranja, kako je rekao Tomović, može da obavlja fizičko lice koje je od Agencije za to dobilo odobrenje i privredno društvo, odnosno nevladina organizacija, koji ispunjavaju uslove propisane Zakonom.

„Agencija je do sada upisala dva fizička lica u registar lobista, kao zvanično prve lobiste u Crnoj Gori“, dodao je Tomović.

Prema njegovim riječima, Agencija je u julu prošle godine uputila dopise svim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave, lokalnim parlamentima i Skupštini Crne Gore, kojima je informisala te organe o Zakonu o lobiranju i važnosti njegove primjene.

„Posebna pažnja je posvećena obavezama koje bi u slučaju zakonitog ili nezakonitog lobiranja imali odbornici, poslanici i službenici koji obavljaju normativno-pravne poslove, kao potencijalno lobirana lica“, kazao je Tomović.

On je rekao da je Agencija u toku prve dvije godine rada aktivnosti usmjerila na sprovođenje edukativnih kampanja i obuka o institutu lobiranja.

„U okviru IPA projekta „Podrška implementaciji mjera integriteta u Crnoj Gori“, sproveden je niz aktivnosti u cilju unapređenja kapaciteta i podizanja nivoa svijest i informisanosti stručne i opšte javnosti o Zakonu o lobiranju i važnosti njegove primjeni“, kazao je Tomović.

U Crnoj Gori, kako je ukazao, postoji obaveza registracije na nacionalnom nivou, dok u drugim državama registracija nije obavezna i ograničena je samo na određene institucije.

“U teoriji, najbolje rješenje je obaveza registracije na nacionalnom nivou, ali efikasnost ovih registara zavisi od mnogo faktora. Slovenački registar lobista je poslužio kao uzor prilikom uspostavljanja tog registra u Crnoj Gori”, naveo je Tomović.

On je kazao da je granica kod lobiranja uvijek određena javnim interesom koji ne bi trebalo da bude povrijeđen i da je lobiranje mjera borbe protiv korupcije.

„Kada zainteresovani naručioci lobiranja preko svojih posrednika - lobista, na zakonit način ostvaruju svoje interese, korupcija gubi smisao, a odnosi uticaja regulišu se i čine transparentnim i kontrolisanim“, smatra Tomović.

Zakonu o lobiranju je usvojen 9. decembra 2014. godine, a lobiranje je definisano kao djelatnost kojom se vrši uticaj na organe zakonodavne i izvršne vlasti na državnom i lokalnom nivou.

Bonus video: