CDT: Institucije ne posvećuju pažnju komuniciranju sa građanima

Navodi se da je najbolji rezultat ostvarila Uprava za antikorupcijsku inicijativu
0 komentar(a)
CDT, Dragan Koprivica, Đorđije Brkuljan, Foto: Luka Zeković
CDT, Dragan Koprivica, Đorđije Brkuljan, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 22.12.2012. 14:11h

Organi uprave ne zadovoljavaju standarde otvorenosti, prije svega ne posvećuju dovoljno pažnje komunikaciji sa građanima i njihovom informisanju, pa se u narednom periodu moraju fokusirati na popravljanje postojećeg stanja, pokazao je monitoring Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Monitoring je obavljen u okviru projekta DURBIN -Dobra uprava, bolje institucije, i analizirao je otvorenosti uprava, agencija, direkcija i drugih organa državne uprave, a podaci su prikupljani od 11. septembra do 3. decembra.

Otvorenost institucija mjerena je kroz 13 indikatora, a podaci su sakupljeni pregledanjem veb sajtova- što je obuhvatilo deset indikatora, telefonskim pozivom- dva i upitnikom koji je poslat institiucijama- jedan indikator.

“Ovih 13 indikatora po mišljenju CDT-a predstavljaju nivo na kome otvorenost u drugim organima uprave treba da bude u ovom trenutku. Od tog poželjnog nivoa ostali organi uprave u prosjeku zadovoljavaju 44,14 odsto”, kaže se u izvještaju o monitoringa CDT-a.

Navodi se da je najbolji rezultat ostvarila Uprava za antikorupcijsku inicijativu, slijede Uprava za šume i Zavod za statistiku, potom uprave carina i policije i poreska uprava, a najlošiji rezultat imaju Sekretarijat za razvojne projekte kao i Uprava za zaštitu kulturnih dobara.

“Jedan od osnovnih zaključaka monitoringa je da organi državne uprave ne posveduju dovoljno pažnje komunikaciji sa građanima i informisanju građana. Zabrinjava podatak da postoje velike razlike u razvijenosti organa pa se stiče utisak da država ne vodi jedinstvenu politiku prema drugim organima državne uprave”, kaže se u izvještaju.

Na sajtovima se ne može vidjeti koji organi postoje

Iz CDT-a smatraju da će prosječan građanin pokušati da se o organima uprave informiše preko zvaničnih veb sajtova institucija, a monitoring je pokazao da se na taj način ne može utvrditi koji organi uprave postoje, a koji ne.

“Postoji razlika između Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave i internet prezentacija organa uprave. Kao primjer ovakve razlike navodimo postojanje službenih veb sajtova organa uprave koji više ne postoje, radi se o Direkciji za javne nabavke, Zavodu za međunarodnu saradnju, Upravi za mlade i sport, Hidrometeorološkom i Seizmološkom zavodu-koji su sada objedinjeni “, pojasnili su iz CDT-a.

Navodi se da na sajtu Vlade, u dijelu organizacija, spisak organa uprave nije ažuriran.

Iz CDT-a smatraju da je poražavajuda činjenica da četiri organa uprave nemaju veb sajt-u pitanju su Uprava za zaštitu kulturnih dobara (koja ima blog), Sekretarijat za razvojne projekte, Uprava za inspekcijske poslove i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Navodi se da je potrebno i objavljivati dokumenta vezana za javne nabavke u cilju povećanja transparentnosti rada organa uprave i pojednostaviti proceduru registrovanja kako bi građanin mogao na jednostavan način da pristupi portalu

“Stanje na polju ažuriranosti veb sajtova nije zadovoljavajuće. Manje od polovine organa uprave, njih 46 odsto, ima ažuriran veb sajt u posledjih 15 dana, 11 odsto organa uprave ažurira sajt u posljednjih 30, a njih devet odsto u 45 dana. Čak 38 odsto organa nije ažuriralo sajt duže od 45 dana”, kaže se u izvještaju monitoringa.

Navodi se da je zabrinjavajući rezultat da 90 odsto organa uprave nema na svom veb sajtu objavljena ključna dokumenta vezana za javne nabavke.

“Iako to nije zakonska obaveza, smatramo da je od ključnog značaja da organi uprave objavljuju podatke na svom veb sajtu, naročito zbog toga što je pristup portalu uprave za javne nabavke neprilagođen građanima. Primjer dobre prakse predstavlja Uprava za šume”, kazali su iz CDT-a.

Rezultat monitoringa pokazao je da samo 25 odsto organa uprave ima na veb sajtu programska dokumenta o planu rada za ovu godinu, izvještaj o radu za prošlu, kao i strategije koje su vezane za rad tih organa. “Samim neobjavljivanjem programskih dokumenata nemoguće je saznati da li se posao obavlja planski, šta je urađeno u prethodnom periodu i šta se planira u bududnosti”.

Navodi se i da skoro polovina ostalih organa uprave nema na svom veb sajtu istaknut vodič za slobodan pristup informacijama i da samo 36 odsto organa uprave ima uspostavljenu službu za odnose sa javnošću.

Ažurirati portal Vlade

U preporukama CDT-a navodi se da je neophodno ažurirati portal Vlade u dijelu organizacija, gdje su navedeni ostali organi uprave, ispraviti spisak tih organa i linkove koji vode na njihove vebsajtove. Preporuka je da se unaprijediti Internet prezentaciju organa uprave, i da četiri organa koji nemaju hitno izrade svoje sajtove.

“Potrebno je poboljšati odnos organa uprave i građana kroz osnivanje službe za odnose sa javnošću ili određivanjem zaposlenog koji je zadužen za tu oblast. Objavljivati najvažnija dokumenta vezana za rad organa uprave – gdje se prije svega misli na objavljivanje najvažnijih programskih dokumenata kao što su programi rada za narednu godinu, izvještaji o radu za prethodnu godinu i strateška dokumenta vezana za rad organa uprave”, kaže se u izvještaju.

Navodi se da je potrebno i objavljivati dokumenta vezana za javne nabavke u cilju povećanja transparentnosti rada organa uprave i pojednostaviti proceduru registrovanja kako bi građanin mogao na jednostavan način da pristupi portalu.

“Objavljivanje Vodiča za slobodan pristup informacijama je obaveza definisana novim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, pa je suvišno govoriti o potrebi da organi uprave koji još uvijek nijesu objavili ovaj dokument to učine u najkradem mogudem roku”, kaže se u preporukama monitoringa.

Bonus video: