Istraživanje o bezbjednosti zdravstvenih ustanova u vanrednim situacijama pokazalo je da Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru ima najniži indeks sigurnosti, dok je Klinički centar Crne Gore najbezbjedniji.
U Podgorici je danas predstvljen izvještaj Procjena bezbjednosti bolnica i Kliničkog centra u Crnoj Gori u slučaju vanrednih situacija, a istraživanje je rađeno metodologijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Ministar zdavlja Miodrag Radunović rekao je da nijesu zadovoljni rezultatom dobijenog istraživanja.
"Stanje objekata nije na zavidnom nivou i građevinski se svrstavamo u srednju, odnosno u kategoriju gdje su u brzom roku potrebne građevinske interventne mjere. Za to su potrebne finansije, jača građanska inicijativa, kao i veća odgovornost menadžmenta zdravstvenih institucija", rekao je on.
Inženjer Novo Govedarica pojasnio je da je istraživanje pokazalo da sve bolnice u Crnoj Gori spadaju u B kategoriju, gdje je indeks bezbjednosti od 0,36 do 0,66.
"Najnebezbjednija bolnica je bolnica u Dobroti, koja ima indeks 0,36, a najbezbjedniji je Kilinički centar sa indeksom 0,54", rekao je on.
Govedarica je kazao da je, što se tiče statičke spremnosti sistema, dobro testiranje bio zemljotres 1979. godine, navodeći da, osim bolnica u južnom dijelu, koje su pretrpjele oštećenja, bolnice na sjeveru i u centralnom dijelu, kao ni Klinički centar, nijesu pretrpjele oštećenja.
Direktor kotorske Specijalne bolnice za psihijatriju, Aleksandar Tomčuk, rekao je da nije iznenađen što je ta bolnica sa najnižim indeksom bezbjednosti.
On je kazao da je jedan od budućih ciljeva ugradnja protivpožarnih stepeništa, odnosno stepeništa za rezervni izlaz i učvršćivanje infrastrukture.
"Novca, što se tiče samog budžeta ustanove, nema, ali se nadam da će nakon procjene bezbjednosti, država, odnosno Vlada, planirati sredstva i za tu namjenu", rekao je Tomčuk.
Radunović je ocijenio da je proaktivni pristup obavezujući, pojašnjavajući da menadžment i zaposleni moraju koordinirati i upravljati u vanrednim situacijama.
"Zaposleni moraju biti upoznati sa svim aspektima vanrednih stanja i situacija, sa modelom brzog reagovanja zdravstvenog sistema i lokalne zajednice, koji zahtijeva multidisciplinarni odgovor, odnosno pravilan pristup u reagovanju", rekao je Raduniović.
On je kazao da je Crna Gora i do sada u više navrata pokazala spremnost i sposobnost da reaguje u vanrednim situacijama, što, dodao je, dovoljno pokazuje da su kapaciteti koje posjeduje na zadovoljavajućem nivou.
Šef Kancelarije SZO za Crnu Goru, Mina Brajović, poručila je da je bezbjedna bolnica savremeni etički imperativ, socijalna potreba i ekonomski zahtjev, "jer je najskuplja ona bolnica koja se sruši".
"Nadam se da će nalazi procjene bezbjednosti bolnica u Crnoj Gori poslužiti kao osnov platforme za saradnju svih nas radi zaštite bolnica kao segmenta kritične infrastrukture i unaprijeđenja njihove bezbjednosti", rekla je ona.
Prema riječima Brajović, bezbjedne bolnice nijesu samo pitanje zdravstvenog sektora, budući da ranjivi zdravstveni sistem utiče na sve segmente društva.
"Bezbjednost bolnica je obaveza ukupnog sistema", poručila je ona.
Galerija
Bonus video:
