Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je da je došao kuci i da nikad nije doživljavao da je Crna Gora nešto strano za njega, navodeći da je on bio za očuvanje zajednice Srbije i Crne Gore.
On je na konferenciji "Crna Gora 20 godina kasnije - Između obećanja i očekivanja" , koju organizuje kancelarija Fondacije Hajnrih Bel u Beogradu i Centar za geopolitiku iz Podgorice, rekao da je tada imao ulogu da srpskoj opoziciji objasni crnogorske identitetske kontroverze.
Na panelu koji se oslanja na neposredna i posredna iskustva političkih aktera koji su oblikovali ili proživjeli presudne godine crnogorske državnosti, Tadić je rekao da u Srbiji nije bilo razumijevanja za legitimnost Pokreta za nezavisnost.
"Moja uloga je bila da priznam rezultat referenduma. To je bila volja građana Crne Gore", rekao je Tadić.
On je rekao da je Kosovo pitanje od izuzetnog značaja ne samo za Srbiju, nego i za crnogorski narod: "Ljudi zaboravljaju šta je istorija".
Tadić je kazao da je odlazak Crne Gore za njega kao predsjednika države predstavljao ogromno opterećenje:
"Danas zajedno imamo problem. Na Kosovo se mogu pozivati mnogi entiteti u svijetu koji traže nezavisnost".
Bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić istakla je da je Milo Đukanovic imao veliku zaslugu za nezavisnost Crne Gore.
Ona je kazala da je Crna Gora, između ostalog, donijela i građanski Ustav.
Istakla je da je u proteklih 20 godina postignut uspjeh crnogorskog društva i raznovrsnih političkih elita koje na tome rade.
Pusić je rekla da neki od crnogorskih političara pokušavaju "baciti klipove pod noge", pokušavajuci da se pokvare odnosi sa Hrvatskom. Istakla je da se nada da se hrvatske kolege nisu "upecale na tu udicu".
Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić saglasan je da bez Mila Đukanovića ne bi bilo nezavisnosti.
On je rekao da je jedan od ključnih ljudi bio Predrag Bulatović u noći 2006. kad su unutar Bloka za zajedničku državu u kom je bio, traženi radikalni potezi.
Među ključnim ljudima je, kako je rekao, bio i Svetozar Marović koji je dobro pregovarao, a pomenuo je i Predraga Šoća.
Krivokapić je rekao da je Tadićeva uloga istorijska, navodeći da je bio pravi demokrata, koji je "došao i smirio situaciju".
"Ni mi nismo dizali tenzije. Bio je jedan skup na kome smo bili samo Milo i ja", rekao je Krivokapić.
Istakao je da se sadašnji političari kreću šinama koje je koalicija DPS-SDP postavila.
Tadić je, odgovarajući na tezu da je infrastruktura za uticaj Srbije prema Crnoj Gori napravljena za vrijeme njegovog mandata, rekao je da nije najveća pobjeda kad tvoj politički protivnik preuzme tvoju agendu.
"To je Vučic uradio, odlazeći iz Srpske radikalne stranke i naslanjajući se na moju evropsku agendu...".
Tadić je rekao da rederendum za nezavisnost Crne Gore nije bio rješenje svih crnogorskih problema.
On je istakao da se "nada da će EU pronaći sebe", te da je dobro što je Crna Gora postala nezavisna i da priznaje što je imao pogrešan stav.
Istakao je da Vojislav Koštunica nije razumio prirodu crnogorskog društva i da je mislio da će Crna Gora vječno ostati sa Srbijom.
Tadić je kazao da je značajnu ulogu u referendumu imao i FIlip Vujanović. On je kazao da je Crna Gora intervenisala na izborima 2012. godine u Srbiji, kada je on izgubio na predsjedničkim izborima.
Pusić je kazala da je EU danas jedino mjesto čuvanja demokratije.
"EU je bogata, mnogoljudna. EK od 2024. prvi put ima komesara za odbranu... Evropa ulaže u odbranu više od Kine ali bez ikakve organizacije".
Istakla je da Crna Gora ulazi u EU mnogo ravnopravnije nego što bi se na prvi pogled moglo reći.
Pusić je kazala da ulazak u EU daje veće garancije opstanku crnogorske samostalnosti i da crnogorsko društvo postane politički samosvjesno.
Ranko Krivokapić je kazao da je nekad više slobode imao Momir Bulatović, nego što sada imaju djelovi vlasti od Srbije.
Istakao je da je sekularna država jedini način da budemo dobra članica EU, navodeći da su i Crna Gora i Srbija pod uticajem crkve.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
