U Crnoj Gori, koja je bogata jezerskom i morskom ribom, potrošnja te namirnice je znatno ispod svjetskog prosjeka.Statistika bilježi da se u razvijenim zemljama godišnje potroši oko 14,5 kilograma po stanovniku, a u Crnoj Gori od 2,5 do četiri kilograma, piše beogradski Danas.
Na crnogorskoj trpezi dominantno mjesto zauzima riba iz Skadarskog jezera, u čijim vodama živi više vrsta kvalitetne ribe. Najpoznatije su šaran, ukljeva i pastrmka, koja se, osim u prirodnim staništima, uzgaja i u ribnjacima. Ima i morske ribe, ali je ona više zastupljena u ishrani primoraca.Kada je riječ o uzgajivačima konzumne pastrmke, u Crnoj Gori su najpoznatiji ribnjaci Plantaža, koji na površini od šest hiljada kvadratnih metara godišnje proizvedu i prodaju oko 100 tona ribe i riblje mlađi.
Na području Crne Gore registrovana su još 24 uzgajališta ribe, a ukupna proizvodnja u svim uzgajalištima iznosi oko 500 tona godišnje, što znači da Plantaže proizvedu petinu od ukupne količine. Na pitanje lista Danas da li ovoliki broj uzgajališta ugrožava plasman ribe iz njihovih ribnjaka, u Plantažama kažu da im ostali uzgajivači nijesu konkurencija. Oni navode da se njihov ribnjak nalazi u neposrednoj blizini izvora pitke vode Mareza, koja se odlikuje izvanrednim hemijskim i fizičkim svojstvima. Ako se tome doda i ekološki momenat, odnosno kontrolisana hrana za ribu, nabavljena od najpoznatijih evropskih proizvođača, onda je sigurno da se tu uzgaja pastrmka vrhunskog kvaliteta. „U našem ribnjaku nastaje pravi domaći proizvod, počev od ikre do finalnog proizvoda - konzumne pastrmke. Drugi ribnjaci nemaju ovako dobre uslove i nije rijetkost da se riblja mlađ i konzumna pastrmka uvozi, pa zatim prodaje kao domaća. Treba takođe naglasiti da osim ribe za krajnju potrošnju, tržištu isporučujemo i pastrmku za poribljavanje rijeka i jezera, stimulišući tako uzgoj domaće pastrmke“, kažu u Plantažama i dodaju da ne namjeravaju da povećaju proizvodnju.
Iz Mareze za domaće tržištePastrmka iz Mareze namijenjena je isključivo domaćem tržištu, gdje se dnevno proda oko 300 kilograma ribe po cijeni od 4,5 eura po kilogramu. Ribnjaci na Marezi otvoreni su još 1961. godine i bili su u sastavu nekada velikog poljoprivrednog giganta, poznatog pod imenom Agrokombinat „13. jul“. Od svih nekadašnjih djelatnosti u većinskom državnom vlasništvu ostale su samo Plantaže sa već brendiranom proizvodnjom vina i rakije, kao i ribnjaci na Marezi, koji su takođe sinonim kvaliteta i uspješnosti u proizvodnji pastrmke.
Za razliku od svježe pastrmke, koja je već decenijama prisutna na domaćem tržištu, konzervirana riba iz fabrike Ribarstvo u Rijeci Crnojevića ni približno nije zastupljena u ishrani crnogorskih potrošača, koji prednost daju svježoj i sušenoj ribi iz Skadarskog jezera. To, međutim, nije nikakvo iznenađenje imajući u vidu činjenicu da je proizvodnja uvijek bila usmjerena ka izvozu. Od te prakse nije se odustalo ni poslije privatizacije fabrike, na šta ukazuje podatak da se čak 90 odsto konzervirane ribe plasira na strano tržište. U modernizaciju pogona uloženo je 1,4 miliona eura i zahvaljujući tome proizvodnja, koja u ovom trenutku premašuje 20 hiljada konzervi godišnje, bilježi stalnu tendenciju rasta. Konzervira se svježa i sušena pastrmka, šaran, jegulja, a pošto je riječ o veoma kvalitetnoj ribi konzerviranoj na najsavremeniji način, i cijena je adekvatna - konzerve ove ribe u maloprodaji kreću se od dva do četiri eura.
Čest krivolovIzlov ribe na Skadarskom jezeru posebna je priča s obzirom na to da se time bavi domicilno stanovništvo, a pošto je to veoma isplativ posao, ima mnogo problema kada je u pitanju kontrola lova i prodaje. Iako ribe u jezeru ima dovoljno, cijene su prilično visoke. Tako na primjer ona kvalitetnija riba, poput šarana, zavisno od veličine i od toga u kojem je mjesecu ulovljena, košta od tri do šest eura po kilogramu, dok se jegulja prodaje za deset do 12 eura. Za sprječavanje krivolova nadležan je Nacionalni park Skadarsko jezero, dok pijačnu prodaju ribe treba da kontrolišu nadležne službe Ministarstva poljoprivrede.
Međutim, zbog velike razuđenosti obale i pripadnosti Skadarskog jezera trima opštinama - Podgorici, Baru i Cetinju - krivolov je česta pojava. Zato niko s preciznošću ne može da kaže koliko se ribe iz Skadarskog jezera dnevno ulovi, mada oni dobro upućeni tvrde da se dnevno ulovi više stotina kilograma ribe. "Iz Ministarstva poljoprivrede, ni nakon višednevnog čekanja, nijesmo dobili odgovore na pitanja u vezi sa stanjem i eventualnim problemima sa kojima se uzgajivači ribe suočavaju", navodi beogradski list.
Galerija
Bonus video:
