Najveći dio ovogodišnjih usjeva kukuruza u Srbiji, koji uvozi i Crna Gora, kontaminiran je i sadrži otrovne materije, pokazala je laboratorijska kontrola, prenijeli su srbijanski mediji. Ministar poljoprivrede Tarzan Milošević rekao je juče “Vijestima” da je najveći dio uvezenog kukuruza od prošlogodišnje žetve, ali da će, ipak, pošiljke ponovo biti kontrolisane.
Do poraznih rezultata kvaliteta kukuruza u Srbiji došlo je preduzeće “SGS Srbije”, čiji je generalni direktor Marinko Ukropina za “Mađar So” rekao da je u njihovim laboratorijama utvrđeno prisustvo aflatoksina u kukuruzu, najkancerogenijeg poznatog jedinjenja koje se može naći u hrani za ljude i životinje.
“Svaki uvoz prati niz kontrola, koje su pokazale da nema povećane koncentracije aflatoksina. U kontaktu smo sa nadležnim institucijama iz Srbije, i čekamo potvrdu istraživanja”, kazao je Milošević, naglašavajući da se kukuruz u Crnoj Gori uglavnom koristi za stočnu hranu.
Iz poljoprivrednih apoteka “Vijestima” su kazali da sumnjaju u rezultate analize, te da pošiljke redovno kontrolišu inspekcije.
“Svaki uvoz prati niz kontrola, koje su pokazale da nema povećane koncentracije aflatoksina. U kontaktu smo sa nadležnim institucijama iz Srbije, i čekamo potvrdu istraživanja
"Čuli smo za zaraženo žito u Srbiji, ali do sada nijesmo imali problema sa hranom”.
Diskont stočne hrane “Intercop” iz Maslina uvezao je prije nedjelju dana kukuruz iz Vrbasa. Vlasnik Dragan Pavićević nije imao informaciju o zaraženom žitu: “Fitosanitarna inspekcija provjerava žito na granici i nemoguće je da neispravno žito stigne u crnogorske prodavnice. Ne znam odakle ta informacija, ali još nijesmo imali primjedbi na naše artikle”.
Pavićević sumnja da je neko “prosuo” tu informaciju kako bi po skupljoj cijeni uvezli žito iz druge države.
U “Agromilu” sa Zlatice takođe nijesu znali za kancerogeni kukuruz, ali tvrde da su prije nekoliko dana iz Veterinarske inspekcije uzimali uzorke hrane i da rezultati nijesu pokazali da ima neispravnosti. Žito su iz Sombora uvezli prije petnaestak dana.
Ovogodišnji rod kukuruza u Srbiji sadrži otrovne materije >>>
Prema podacima MONSTAT-a za 10 mjeseci ove godine uvezeno je 11.000 tona kukuruza u vrijednosti od 2,7 miliona eura. “Što se tiče porijekla uvoza, 96 odsto je uvezeno iz Srbije (2.574.135). Crna Gora nije proizvođač kukuruz, ili proizvodi na skromnim parcelama, pa je i ovaj uvoz očekivan. Kukuruz se koristi za proizvodnju brašna, kao i za proizvodnju stočne hrane”, saopšteno je “Vijestima” iz Privredne komore.
Kako prenosi Beta, kontaminaciju kukuruza izazvala je suša i samo 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbjedno je za ljudsku upotrebu. “Do sada sprovedena ispitivanja ukazuju na koncentracije aflatoksina koje su iznad dozvoljenih i pozivaju na hitnu reakciju nadležnih državnih službi i svih subjekata u lancu proizvodnje, skladištenja, prodaje i prerade kukuruza”, rekao je Ukropina, a prenijela Beta.
“Žito kod nas je uglavnom od prošle godine”: Milošević, Foto. Jelena Jovanović
Prema riječima direktora “SGS Srbija”, dio kontaminiranog kukuruza koji ispunjava uslove kvaliteta za stočnu hranu može da se upotrijebi u smješama za stočnu hranu, a preostali dio može da se usmjeri na proizvodnju bioetanola ili skroba.
“Svi pokazatelji ukazuju da je do razvoja gljivica došlo na poljima i da je izostala pravovremena reakcija, koja je donekle mogla ublažiti problem. Iako je problem identifikovan u postžetvenom periodu, nije kasno da se preko ozbiljnog akcionog plana zaštiti zdravlje svih konzumenta kukuruza i proizvoda od kukuruza”, rekao je Ukropina.
Iz nadležnih crnogorskih inspekcija su obećali da će se tim povodom javnosti obratiti u ponedjeljak.
Aflatoksin izaziva rak jetre
Aflatoksini su toksični produkti plesni Aspergillus flavus, koji mogu biti prisutni u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u žitaricama, kukuruzu, krompiru, voću, orašastom voću i hrani životinjskog porijekla, posebno mlijeku, ako su životinje hranjene kontaminiranom stočnom hranom. Stručnjaci navode da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe i izazivaju rak jetre.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra da kad su u pitanju aflatoksini nije moguće postizanje apsolutne sigurnosti hrane, odnosno da maksimalno dopuštena količina mora da bude jednaka nuli.
Povremena konzumacija malih količina aflatoksina je neizbježna, ali u tom slučaju FDA smatra da je rizik za pojavu bolesti vrlo nizak.
Bonus video:
