alarmantno

Moždani udar sve češće pogađa mlade

"Oko 1.800 - 2.000 osoba u Crnoj Gori doživi moždani udar u toku jedne kalendarske godine", kazala je direktorka Klinike za neurologiju KCCG dr Mirjana Čukić
272 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 16.11.2012. 02:28h

Moždani udar godišnje doživi i od 2.000 ljudi u Crnoj Gori, a do 700 pacijenata zahtijeva bolničko liječenje u Kliničkom centru Crne Gore, kazala je direktorka Klinike za neurologiju KCCG dr Mirjana Čukić.

Ona je upozorila da u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od moždanog udara.

„Ali, ako se epidemiološki podaci u zemljama sa sličnim stepenom razvoja primijene na naše uslove, orijentaciono se može reći da ima oko 300 - 350 novooboljelih na 100.000 stanovnika godišnje.

To bi značilo da oko 1.800 - 2.000 osoba u Crnoj Gori doživi moždani udar u toku jedne kalendarske godine”, kazala je ona “Vijestima”.

Čukić je objasnila da je akutni moždani udar poremećaj moždane funkcije: „Najčešći uzrok oštećenja krvnih sudova u mozgu koji dovodi do moždanog udara je arteroskleroza, bolest kod koje dolazi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcijuma u zidu krvnog suda, što dovodi do njegovog suženja, začepljenja ili slabljenja zida”.

"Smrtnost varira od 65 do 270 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje. Najveći stepen mortaliteta je prisutan u prvom mjesecu bolesti i iznosi više od 20%”, kazala je Čukić

Od moždanog udara prevashodno obolijevaju starije osobe, ali se javlja i u ranijem uzrastu, uključujući i djecu. „Sa svakom decenijom poslije 50 godine života udvostručava se rizik za nastanak moždanog udara.

Muškarci imaju značajno veći rizik da dožive moždani udar, međutim, smrtnost je veća kod žena, što se može objasniti činjenicom da žene žive duže. Smrtnost varira od 65 do 270 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje. Najveći stepen mortaliteta je prisutan u prvom mjesecu bolesti i iznosi više od 20 odsto”, kazala je Čukić.

Osim visokog stepena smrtnosti, to je i bolest sa najvećim stepenom invaliditeta u odnosu na sve druge neurološke bolesti: „Jedna polovina pacijenata koji su doživjeli možadni udar trajno je zavisna od tuđe pomoći, što značajno remeti ne samo život pojedinca, nego i njegove porodice i šire društvene zajednice”.

Pored procesa starenja i genetske predispozicije, čitav niz nepovoljnih faktora dovodi do ubrzanja i pojačavanja procesa arteroskleroze krvnih sudova mozga: „Daleko ispred svih po svom negativnom uticaju na krvne sudove je povišen krvni pritisak, posebno kada se ne kontroliše i ne liječi, zatim aktivno i pasivno pušenje, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest i prekomjerno uzimanje alkohola.

Nepovoljan efekat na moždane krvne sudove imaju i gojaznost, fizička neaktivnost i nepravilna ishrana.

Faktori rizika za moždani udar su i srčane aritmije, bolesti srčanih zalizaka, slabost jednog dijela srčanog zida ili slabost srčanog mišića kada se unutar srčanih šupljina formiraju krvni ugrušci čiji djelovi odlaze niz cirkulaciju i dovode do embolijskog začepljenja moždanih krvnih sudova”.

Uzrok moždanog udara, posebno kod mladih ljudi, mogu biti i izvjesni poremećaji u sastavu krvi, u vidu urođenih i stečenih poremećaja zgrušavanja krvi ili dejstvom nekih ljekova, poremećaja metabolizma, infekcija.

„Posljednjih godina moguće je efikasno liječenje moždanog udara i zaustavljanje oštećenja moždanog tkiva, ali samo kada se u odgovarajuću ustanovu stigne unutar 2-3 sata od početka prvih simptoma.

Ukoliko se u ovoj ranoj fazi moždanog udara primijeni trombolitička terapija, koja ima sposobnost da razloži tromb, moguća je rekanalizacija krvnog suda i ponovno uspostavljanje cirkulacije u moždanom tkivu”, objasnila je Čukić.

Simptomi

"Tipična je pojava slabosti ili oduzetosti jedne polovine tijela, utrnulost polovine lica i tijela, smetnje izgovaranja ili razumijevanja govora, gubitak vida u jednoj polovini vidnog polja, gubitak koordinacije pokreta ekstremiteta sa jedne strane ili iznenadan gubitak ravnoteže i teškoće u hodu"

Simptomi moždanog udara nastaju iznenada, najčešće u toku nekoliko minuta do oko par sati, a veoma rijetko tokom više sati ili par dana.

„Tipična je pojava slabosti ili oduzetosti jedne polovine tijela, utrnulost polovine lica i tijela, smetnje izgovaranja ili razumijevanja govora, gubitak vida u jednoj polovini vidnog polja, gubitak koordinacije pokreta ekstremiteta sa jedne strane ili iznenadan gubitak ravnoteže i teškoće u hodu”, kazala je Mirjana Čukić.

Ona je objasnila da dolazi do iznenadne pojave jake, do tada nedoživljene glavobolje: „Te glavobolje su veoma jake i bolesnik ih često opisuje kao osećaj 'udara nožem' u određeni dio glave”.

Čukić napominje da je najbolji lijek za moždani udar prevencija, odnosno kontrola faktora rizika: „To je posebno važno jer moždani udar ima tendenciju ponavljanja, pri čemu je najveći rizik u prvih mjesec dana od inicijalnog vaskularnog događaja i iznosi čak 30 odsto.

Stoga je poruka pacijentima da kontrolišu krvni pritisak, nivo šećera i holesterola u krvi, odreknu loših navika konzumiranja alkohola i cigareta, da vode zdrav život, konzumiraju hranu bogatu vitaminima i mineralima, smanje unos soli i zasićenih masnih kiselina, upražnjavaju umjerenu fizičku aktivnost, najmanje 2,5 sata sedmično”.

Brzina reakcije je presudna

"U KCCG fibrinolitičku terapiju rutinski primjenjujemo, a cilj nam je da se terapija rutinski primjenjuje i na teritoriji čitave države"

Čukić naglašava da je veoma važno da pacijenti i članovi njihove porodice blagovremeno prepoznaju prve simtome moždanog udara, potom da služba hitne pomoći adekvatno reaguje i po prioritetu transportuje pacijenta u Urgentni centar KCCG.

„Uvođenjem fibrinolitičke terapije je napravljena prekretnica u liječenju moždanog udara, jer je pokazano da je nakon tri mjeseca većina bolesnika potpuno funkcionalno sposobna ili ima mali neurološki deficit.

Međutim, postoje strogi jasno definisani kriterijumi za primjenu ove terapije, a vrijeme je najvažniji element uspješnosti tretmana.

U Kliničkom centru Crne Gore ovu terapiju rutinski primjenjujemo, a cilj nam je da se terapija rutinski primjenjuje i na teritoriji čitave države.

U tom smislu su u toku neophodne pripreme”, naglašava Čukić.

Moždani udar je bolest koja predstavlja drugi uzrok smrtnosti stanovništva u svijetu, odmah poslije srčanog infarkta.

Galerija

Preporučujemo za Vas